Prvi ekumenski sabor, sastanak kršćanskih biskupa koji je održan 325. godine u Niceji (danas İznik, Turska), postavio je temelje za postizanje konsenzusa unutar Crkve kroz skupštinu koja predstavlja cijelo kršćanstvo. Ovaj događaj od prije 17 stoljeća označio je ključni trenutak u povijesti kršćanstva na kojemu je, između ostalih odluka, određen način izračuna datuma Uskrsa, prenosi CNA .
Međutim, tijekom idućih stoljeća promjene u kalendaru rezultirale su razlikama između katoličke, protestantske i pravoslavne crkve koje i dalje postoje. Dok katolici latinskog obreda, ali i većina drugih kršćanskih crkava, slijede gregorijanski kalendar na Istoku se većinom zadržala tradicija izračunavanja liturgijskih datuma prema julijanskom kalendaru (slijede ga uglavnom pravoslavci).
“Proces promjene kalendara koji je započeo 1582. godine s papom Grgurom i koji je u određenoj mjeri dovršen 1923. godine usvajanjem novog kalendara od strane nekih pravoslavnih crkava, nije prošao bez poteškoća”, objasnio je Kostas Mygdalis, savjetnik Pravoslavne međuparlamentarne skupštine (IOA) u intervjuu za ACI Prensa.
“To je izazvalo kontroverze među vjernicima te između crkava i državnih vlasti, učvršćujući polarizirajuće podjele koje još uvijek traju”, dodao je.
Mygdalis je jedna od ključnih osoba međuvjerske radne skupine ”Pasqua (Uskrs) zajedno 2025.” Ta skupina nastoji promicati zajedničko slavljenje Uskrsa između pravoslavaca i katolika.
Prošlog rujna papa Franjo primio je članove te ekumenske inicijative i izrazio želju da se dogovori zajednički datum proslave Uskrsa između katolika i pravoslavaca.
Zanimljivo je da ove godine Uskrs – katolički i pravoslavni – padaju na isti nadnevak, 20. travnja.
Korak prema jedinstvu kršćana
Za Mygdalis zajedničku proslavu Uskrsa 2025. ne treba promatrati samo kao dogovor oko datuma, već kao priliku da se Krista stavi u središte kršćanske vjere.
“Došlo je vrijeme da uputimo snažan apel crkvama da imaju zajednički datum Uskrsa”, rekao je Mygdalis. Također je naglasio da središnja poruka mora biti potreba za jedinstvom u svijetu: “Svijetu je potrebno jedinstvo. Zajednički nadnevak za Uskrs je korak prema tom jedinstvu.”
Međutim, napomenuo je da se “čini da se administrativne strukture crkava, sastavljene gotovo isključivo od klerika, ne žele baviti ovim pitanjem, možda zbog straha od stvaranja novog ekstremizma i podjela u svijetu koji se već suočava s višestrukim izazovima”.
Ustvrdio je da se “dijalog između kršćanskih crkava odvija tako sporo da se običnim vjernicima čini besplodnim procesom”.
Za Mygdalisa napor da kršćani zajedno slave Kristovo uskrsnuće mora biti dio “hodočašća pomirenja i jedinstva” koje će se nastaviti i nakon 2025. godine. Naglasio je da važnost uskrsnuća nije samo teološka, već i egzistencijalna: “Bez uskrsnuća sva patnja u svijetu je apsurdna.”
“Proslava Uskrsa na zajednički datum nije samo nužna, već je mandat za jedinstvo koji je uspostavio Prvi ekumenski sabor u Niceji čiju 1700. obljetnicu obilježavamo ove godine. Kroz inicijativu ‘Uskrs zajedno 2025.’ nastojimo zahtijevati da se crkve pridržavaju onoga što je uspostavio Nicejski sabor – da zajedno slave Kristovo uskrsnuće, stup kršćanske vjere. Neprihvatljivo je da se ova podjela nastavi”, istaknuo je Mygdalis.
Nakon Uskrsa 2025. godine spomenuo je i inicijativa „JC2033“ koja predlaže ekumensko putovanje prema 2033. godini kada će se slaviti 2.000. obljetnica Kristova uskrsnuća. Predlaže da datum Uskrsa za pravoslavce i katolike koji se podudara 2025. godine, bude prvi korak prema većem jedinstvu prigodom povijesne proslave za osam godina.
(kta)
