Papa Franjo izrazio je zabrinutost da kršćani koji bježe iz Svete zemlje i cijelog Bliskog istoka neće ostaviti kršćansku prisutnost u zemlji “gdje je sve počelo”.
Papa je požalio na “dramatičnu situaciju” koja se odvijala u Svetoj zemlji, gdje su apostoli “dobili nalog da odu u svijet naviještati evanđelje”, tijekom sastanka 27. lipnja s Reunion of Humanitarnih agencija za istočne Crkve ( ROACO), koji je dio Dikasterija za istočne Crkve.
“Danas su svi vjernici svijeta pozvani obznaniti svoju blizinu i ohrabriti kršćane tamo i na cijelom Bliskom istoku da se odupru iskušenju da napuste svoje zemlje, razdirane sukobima”, rekao je, dodavši kako je pražnjenje kršćana iz Bliski istok je “užasna situacija”.
Franjo je kritizirao bol koju prouzrokuje rat, za koji je rekao da je “još strašniji i apsurdniji na mjestima gdje se naviještalo Evanđelje mira”, te pozvao na prekid vatre kako bi se započeo dijalog za suživot različitih naroda.
Susretu su bili nazočni kardinal Claudio Gugerotti, prefekt dikasterija i drugi dužnosnici dikasterija. Kardinal Mario Zenari, apostolski nuncij u Siriji, i nadbiskup Borys A. Gudziak iz ukrajinske katoličke nadbiskupije Philadelphije bili su među onima koji su se trebali obratiti sudionicima plenarne skupštine ROACA-e održane u Rimu od 24. do 27. lipnja.
Papa je sudionicima skupa istaknuo “tragično stanje” u Ukrajini te je molio da se “otvore putevi mira za to drago stanovništvo, da se oslobode ratni zarobljenici i da se djeca vrate u domovinu”.
Vatikan je preko kardinala Mattea Zuppija iz Bologne radio na otvaranju razgovora s Rusijom o vraćanju ukrajinske djece odvedene u Rusiju. Američki predsjednik Joe Biden zahvalio je papi na njegovim naporima da vrati djecu na sastanku njih dvoje 14. lipnja na summitu G7 u južnoj Italiji.
Franjo je također zahvalio sudionicima što su govorili o humanitarnoj situaciji u regiji Karabaha, gdje su sve češći sukobi između Azerbajdžana i Armenije uzrokovali žrtve i raseljavanja.
Papa je rekao da istočni kršćani, “možda sada više nego ikad, bježe od sukoba ili migriraju u potrazi za poslom ili uvjetima za bolji život”, što je potaknulo potrebu da se razmotri kako se crkve mogu brinuti za vjerske skupine koje žive u dijaspori.
Istaknuo je da nam istočne crkve “imaju mnogo toga za reći o kršćanskom životu, o sinodalnosti i o liturgiji”, dodavši da partikularne crkve koje imaju svoj zakon, ali su u zajedništvu s papom “obogaćuju katoličko zajedništvo veličinama svoga povijest i njihova posebnost.”
Citirajući svetog Pavla, papa je rekao da se Crkva mora sjetiti najpotrebitijih kršćana i raditi “kako bi učinila ono što bi civilne vlasti trebale učiniti za najsiromašnije i najranjivije, ali ne mogu učiniti, ne znaju kako učiniti ili propuštaju čini…”
“Sjeme koje posadite u tlo zagađeno mržnjom i ratom će niknuti, siguran sam”, rekao je. “I oni će biti proročanstvo drugačijeg svijeta, svijeta koji ne vjeruje da ‘moć čini dobro’, već u nenasilnu snagu mira.”
