Međunarodna krovna platforma katoličkih organizacija socijalne pravde jedna je od nekoliko vjerskih organizacija koje će sudjelovati na predstojećem summitu UN-a o klimatskim promjenama u Bakuu, Azerbajdžan, na kojem će se također održati drugo izdanje “Paviljona vjere” za jačanje uloge religija u suočavanju s klimatskim izazovima.
Autor: Lisa Zengarini
Od 11. do 22. studenog 2024. svjetski čelnici okupit će se u Bakuu, Azerbajdžan, na 29. konferenciji stranaka (COP29) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).
Delegati, aktivisti, znanstvenici i kreatori politika ponovno će se okupiti kako bi konsolidirali i proširili obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma iz 2015. za borbu protiv klimatskih promjena drastičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poticanje održive i pravednije budućnosti za sve.
Financiranje prijelaza na nulti neto ugljik
Summit, koji se održava u godini u kojoj su se ekstremni vremenski uvjeti dodatno povećali u cijelom svijetu, trebao bi se baviti nekoliko važnih pitanja uoči COP30 2025. u Brazilu. Središnja točka rasprave bit će financiranje klimatskih inicijativa, posebno za zemlje u razvoju koje su često nerazmjerno pogođene klimatskim promjenama, ali im nedostaju sredstva za učinkovitu borbu protiv njih.
Vjerske organizacije koje sudjeluju na COP29
Kao i na prethodnim COP-ovima, vjerske organizacije i vjerske institucije iz raznih velikih religija diljem svijeta prisustvovat će ovogodišnjem događaju kako bi još jednom zagovarali svjetske vođe i vlade za klimatsku pravdu te hrabre i smislene akcije podižući svoje ambicije u zajedničkom nastojanju da spriječiti katastrofalne klimatske utjecaje.
Među njima je Međunarodna suradnja za razvojnu solidarnost (CIDSE), krovna platforma katoličkih organizacija socijalne pravde koje rade na promjenama kako bi se okončalo siromaštvo i nejednakosti te promiču pravedne i ekološki održive alternative.
Delegacija CIDSE-a
CIDSE će poslati izaslanstvo predstavnika organizacija članica uključujući CAFOD (Engleska i Wales), SCIAF (Škotska) i Trócaire (Irska), Maryknoll Office for Global Concerns (SAD), Misereor (Njemačka), Fastenaktion (Švicarska) i KOO (Austrija) .
Oni će se pridružiti partnerima i saveznicima s globalnog juga i globalnog sjevera kako bi potaknuli svjetske vođe da donesu hrabre odluke o ambicioznom, pravičnom i dugoročnom financiranju klimatskih akcija, uključujući ublažavanje, prilagodbu te gubitak i štetu. To će omogućiti svim ljudima i zajednicama da odgovore na rastuće utjecaje klimatskih promjena i da pređu na socijalno pravedne sustave obnovljive energije, posebno u ovom kritičnom desetljeću.
Delegati CIDSE-a sudjelovat će u brojnim službenim popratnim događajima o ovim ključnim pitanjima.
“Paviljon vjere” u Bakuu
Nakon uspjeha svog prvog izdanja na COP28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ovogodišnji COP također će uključivati “Paviljon vjere” koji okuplja raznoliku koaliciju od 97 organizacija koje predstavljaju 11 različitih religija diljem svijeta kako bi se ojačala uloga religija u suočavanju s klimatskim izazovima.
Paviljon ima opsežan program, uključujući više od 40 sesija rasprava koje istražuju integraciju duhovnosti i etike u klimatske akcije. Također će istražiti druge teme vezane uz održive stilove života, eko-sela inspirirana vjerom, inovativno financiranje klimatskih promjena i međugeneracijski dijalog. Paviljon će istaknuti načela navedena u “Zovu savjesti: Zajednička izjava Abu Dhabija za klimu”, unutar interaktivnog okvira koji će Paviljon vjere učiniti središtem transformativnih ideja i suradničkih rješenja.
Dijalog između znanosti i religija o klimatskim akcijama
Kao značajan napredak, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) će po prvi put predstaviti niz znanstvenih sesija u Paviljonu vjere. Sesije će se usredotočiti na premošćivanje jaza između znanosti i religije, nudeći napredne uvide u ekološku krizu dok će te rasprave temeljiti na etičkim i duhovnim okvirima. Suradnjom se naglašava važnost integracije znanstvenih spoznaja s moralnim imperativima za rješavanje klimatske krize.
Četiri glavna prioriteta COP29
Glavni pregovarački prioritet predsjedništva COP29 bit će dogovor o poštenom i ambicioznom novom kolektivnom kvantificiranom cilju o financiranju klimatskih promjena (NCQG) primjerenom klimatskoj hitnosti i razmjeru problema, uzimajući u obzir potrebe i prioritete stranaka zemalja u razvoju. No, ostaje za vidjeti hoće li se taj cilj ostvariti, budući da prag od 100 milijardi godišnje postavljen 2009. nikada nije dosegnut.
Druga prioritetna tema za COP29 bit će revizija članka 6. Pariškog sporazuma koji regulira trgovinu emisijama između država. Ovaj je mehanizam i dalje izvor kontroverzi, a ugljični krediti često se više vide kao sredstvo za “zelenu” akciju nego kao poticanje stvarnih promjena.
COP29 također ima za cilj poticanje Fonda za gubitke i štete koji je službeno usvojen na prošlogodišnjem COP28 kako bi se pomoglo zemljama u razvoju da se oporave od utjecaja klimatskih promjena, jer trenutno financiranje pokriva samo dio stvarnih gubitaka.
Konačno, kako najbolje premostiti jaz prilagodbe, skrećući pozornost na potrebu za inovativnim mehanizmima financiranja i provedbom aktivnosti prilagodbe, uključujući uključivanje privatnog sektora uz vlade i međunarodna tijela.
Od sastanka na vrhu COP21 u Parizu 2015., čiji su pomaci naišli na (gotovo) jednoglasne pohvale, summit COP koji je uslijedio proizveo je mnogo razočaranja i kritika jer su se obveze država rijetko poštovale.
Iako su ulozi na COP29 visoki, očekuje se da će izazov usklađivanja nacionalnih interesa s globalnim odgovornostima ostati kritična prepreka u novom krugu rasprava u Bakuu.
Više detalja o sudjelovanju CIDSE-a na COP29 i programu službenih popratnih događaja možete pronaći na web stranici: https://www.cidse.org/2024/10/28/cidsecop29/
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
