Patnja, osobne poteškoće i udaljenost od obitelji nisu mogli slomiti snove Martiala i Salehe. Ovo dvoje mladih ljudi rođenih u inozemstvu uporno se bore za izgradnju budućnosti u Španjolskoj, gdje uz pomoć organizacija Katoličke crkve ostvaruju svoje snove.
Felipe Herrera-Espaliat – posebni izaslanik za Cadiz, Španjolska
“Učinit ćemo sve što je potrebno da tako nastavimo!” rekao je Fr. Gabriel Delgado odlučnim je tonom uputio svojim suradnicima kada je 2019. godine saznao za priču o Fatoumati Baldi, mladoj dvadesetogodišnjakinji koja je iz Gvineje Conakry krenula prema Francuskoj. Ali upravo je prešla granicu između Maroka i španjolskog grada Ceute kada je vozač automobila u kojem je putovala izgubio kontrolu nad vozilom i zabio se u zid.
Bilo je šest mladih žena koje su platile da se sakriju u tom automobilu posebno opremljenom za prijevoz migranata. Stisnula se u prostor uz branik i zbog toga je ostala zarobljena među olupinom do te mjere da su joj morali amputirati desnu nogu od koljena naniže.
Subsaharska žena s invaliditetom bez dokumenata, Fatoumata je imala sve protiv sebe u svom planu za obećavajuću budućnost. Ipak, otac Gabriel, koji je bio voditelj Tajništva za migracije Biskupije Ceute i Cadiza, uspio ju je prebaciti u bolnicu u Cadizu, gdje je ostala osam mjeseci i podvrgnuta dvanaest kirurških operacija.
Tijekom dugog oporavka svakodnevno ju je posjećivala Pepita, volonterka koja joj je, dok joj je pravila društvo i podučavala je španjolski, postala posvojiteljica. Uz Pepitu, Fatoumata je prošla težak proces rehabilitacije, završila je srednjoškolsko obrazovanje i upoznala redovnice Marije Bezgrješne koje su je srdačno primile u dom za mlade studentice.
Zajedno s Pepitom, svojom “posvojiteljicom”, i Sestrama Marije Bezgrešne, Fatoumata ponovno hoda i smiješi se promenadom Cadiza. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Nije ispunila svoj plan, a to je bio dolazak u Francusku, gdje se trebala sastati s daljnjim rođakom koji ju je zaprosio, ali koji ju je odlučio zaboraviti kada je saznao za nesreću.
Možda je to bilo providno jer su oni koji su joj pomagali sumnjali da je taj nepoznati rođak zapravo dio mreže trgovaca ljudima. Fatoumata trenutačno ima boravišnu dozvolu, studira poslovni menadžment u centru za strukovno osposobljavanje Marije Bezgrešne, u stalnom je kontaktu s obitelji, a već nekoliko mjeseci ima dečka.
Odlučnost oca Gabrijela urodila je dobrim plodom, iako je nije mogao u potpunosti svjedočiti, jer je umro u Cadizu 12. studenog 2021., nakon što je posvetio svoj život davanju dostojanstva siromašnima, s jasnom sklonošću prema migrantima. Njegov proročki lik pamti se u svakom kutku južne Španjolske.
Potpuna predanost fr. Gabriel Delgado migrantima široko je priznat u južnoj Španjolskoj i na crkvenoj i na civilnoj razini. (Foto Udruga Cardijn)
Iskustvo koje je postalo suosjećanje
Još jedan od fra. Velika djela Gabriela Delgada bila je udruga Cardijn koju je osnovao 1993. i za koju Martian Tsatia radi kao vodič i nadzornik tek pristiglih migranata u Španjolsku, uglavnom mladih ljudi. Prati ih od buđenja, pere i čisti stan u kojem privremeno žive, a zatim im uz obavezne sate španjolskog dodjeljuje zadatke koje moraju obaviti tijekom dana.
Martial je podrijetlom Kamerunac, a 2016. je odlučio okušati sreću u Španjolskoj, ali je tijekom putovanja, pokušavajući proći iz Maroka u Ceutu, u pokušaju da savlada veliku ogradu koja dijeli dvije zemlje, pao desetak metara i slomio desnu ruku. Ozlijeđen i bez medicinske pomoći osam je mjeseci pokušavao prijeći Gibraltarski tjesnac, sve dok nije uspio na brodu koji ga je ostavio u španjolskom gradu Tarifa. Čim se iskrcao, policija ga je uhitila, a tri tjedna proveo je u pritvoru za strance, odakle ga je izvukao Juan Carlos Carvajal, koji radi za udrugu Cardijn i koji mu je danas prijatelj.
Migranti iz Senegala i Maroka upravo su stigli u centar Cardijn Association u Cadizu. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Dok je primao liječenje kako bi se izliječio, Martial se posvetio učenju španjolskog i treniranju. Pokušao je raditi na poljima u okolici Almerije, ali je odustao zbog teške eksploatacije kojoj je bio izložen. Poslije je radio kao kuhar, a sada se, sa sređenim dokumentima, zaposlio u Cardijn-u gdje, osim nadzora migranata, obavlja i pravi posao ljudske pratnje. “Pričam svoju priču, koja nije bila laka. Uvijek sam se borio, učio iz svega. Moraš se kretati, učiti, tražiti kontakte, upoznavati ljude, vidjeti koje ti se prilike pružaju. Uvijek moraš biti optimist”, kaže Martial, sada tridesetogodišnjak.
Njegovo današnje iskustvo omogućuje mu da sa suosjećanjem pristupa migrantima s kojima provodi mnogo sati dnevno, prateći ih liječniku ili psihologu, sudjelujući s njima u sociokulturnim radionicama ili jednostavno uživajući u nogometnoj utakmici. Sve to čekajući da svatko od njih pronađe svoj put.
Martial Tsatia živi u Španjolskoj osam godina i uspio je nedaće koje je doživio pretvoriti u uslugu onima koji sada dolaze u zemlju. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Neovisna budućnost za mlade žene
Saleha Mohamed Chanhih rođen je u Melilli, u Španjolskoj, od roditelja koji su emigrirali iz Maroka. Zbog obiteljskih problema, kad je imala 16 godina, pravosuđe ju je smjestilo u centar za maloljetnike, no kad je postala punoljetna, bila je prisiljena otići. No, otvorila su joj se vrata s druge strane Mediterana.
U Cadizu su joj sestre franjevke Stada Marijina ponudile mjesto u svom domu za mlade žene, gdje zajedno živi nekoliko djevojaka za koje te redovnice imaju pravu majčinsku ulogu. Saleha je tamo već godinu dana i lako se prilagodila uz podršku tima stručnjaka koji bdiju nad mladim ženama u riziku od socijalne isključenosti.
Saleha Mohamed Chanhih je mlada žena puna energije, kći marokanskih imigranata u Španjolskoj. Trenutno pohađa tečaj tjelesnog odgoja. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Sestra Rosario Hidalgo, generalna poglavarica Stada Marijina, objašnjava da je njihova misija pratiti mlade žene kako bi mogle graditi neovisnu budućnost, ali da bi to postigle, potrebno je zaliječiti i njihove najdublje rane.
“Dolaze prilično istraumatizirane. Ponekad iza njih stoje čak i mafije”, upozorava redovnica, aludirajući na rizike s kojima se migrantice suočavaju od skupina koje se bave trgovinom ljudima i odvode ih u ropstvo na prisilni rad ili prostituciju.
Ali to nije bila Salehina sudbina. Zapravo, njezin proces prilagodbe bio je brz jer je mogla računati na podršku multidisciplinarnog tima. Danas, s 19 godina, pohađa tečaj tjelesnog odgoja kako bi stekla prvu tehničku diplomu koja će joj omogućiti da u kratkom roku pronađe posao ili nastavi studij. Štoviše, svoje stanje kćeri migranata učinila je snagom za svoj razvoj i društvene odnose, pravim bogatstvom za sebe i svoju budućnost.
“Puno naučiš jer upoznaš različite kulture i različita mišljenja, i sve vidiš drugačije. To je nešto što mi je pomoglo, služilo mi je”, kaže Saleha, ponosna na svoje strane korijene.
Zajedno sa sestrama franjevkama Stada Marijina, Saleha gradi budućnost. Sestre nastoje osigurati da mlade žene kojima pomažu postanu potpuno neovisne. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Fatoumatu Baldi su podržali različiti subjekti Mreže za pomoć migrantima Tajništva za migracije Biskupije Cadiz i Ceuta. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Lokalni volonteri i profesionalci, i sami migranti, čine interdisciplinarni tim koji dočekuje one koji dolaze u Cadiz u potrazi za boljom budućnošću. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Juan Carlos Carvajal (sprijeda) dočekao je Martiala Tsatiu (straga) kada je ozlijeđen stigao iz Maroka. Danas dijele istu misiju u Udruzi Cardijn. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Gosti prijemnog centra Udruge Cardijn moraju preuzeti odgovornost, poput čišćenja i održavanja zajedničkih prostorija urednima. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Saleha se upušta u živahan razgovor s psihologinjom koja pomaže njoj i jednoj od sestara franjevki Stada Marijina u kući u kojoj živi godinu dana. (Giovanni Culmone / Globalni fond solidarnosti)
Ovo izvješće nastalo je u suradnji s Globalni fond solidarnosti.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
