Etnički nacionalizam je nespojiv s kršćanskim pogledom na Boga i čovječanstvo, stoga desničarske ekstremističke stranke „i one koje se umnožavaju na rubovima te ideologije“ ne mogu biti mjesto djelovanja kršćana, istaknula je Njemačka biskupska konferencija (DBK) u jednoglasno usvojenoj izjavi u četvrtak, 22. veljače 2024., izvijestili su katholisch.de i Vatican News.
„Širenje desničarskih ekstremističkih slogana – posebice uključujući rasizam i antisemitizam – također je nespojivo s trajnom ili dobrovoljnom službom u Crkvi“, napisali su biskupi. Crkva odlučno odbacuje sve oblike ekstremizma: „Oni su neodgovorna prijetnja općem dobru i liberalnom poretku. Desni ekstremizam trenutno predstavlja najveću ekstremističku prijetnju našoj zemlji i Europi.“
U deklaraciji se posebno spominje desničarska stranka AfD. U toj stranci dominira etničko-nacionalistički stav: „AfD oscilira između stvarnog desnog ekstremizma, u koji Ured za zaštitu Ustava smješta neke udruge na državnoj razini i stranačku mladež, i desnog populizma, koji je manje radikalan i fundamentalan. Desni populizam je ta svjetlucava oštrica desnog ekstremizma, kojom je ideološki nabijen“. U oba slučaja, stereotipne ogorčenosti koje se iskazuju prema izbjeglicama, migrantima, muslimanima i sve više prema Židovima dobivaju sve više maha.
U izjavi se izričito pozdravljaju protesti za demokraciju u proteklih nekoliko tjedana: „Svatko tko izrazi svoj otpor makinacijama desničarskih ekstremista iz demokratskog, slobodnog i ljudima prijateljskog duha zaslužuje podršku i poštovanje svih nas. Dobro je da su brojni kršćani toliko predani i uključeni u zalaganje za ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i demokraciju“.
Ideologija desnog ekstremizma bitno je drugačija od pogleda Crkve. Dok desničarski ekstremistički stavovi temeljno teže izolaciji i isključivanju te relativiziraju jednako dostojanstvo svih ljudi, za Crkvu je fokus na nepovredivom dostojanstvu osoba: „Ono se temelji na tome da su svi ljudi stvoreni na sliku Božju i osnova je ljudskih prava. Ljudsko dostojanstvo početna je i završna točka kršćanskog pogleda na čovječanstvo.“
Politički koncepti koji se temelje na kulturno homogenom vlastitom narodu i koji solidarnost prepoznaju samo unutar tog etničko-nacionalno shvaćenog naroda stoje u suprotnosti s katoličkim socijalnim naukom: „Politički, vjerski ili rasno progonjeni ljudi i ratne izbjeglice moraju i dalje biti primljeni u našu zemlju. Za Crkvu pojam općeg dobra uvijek ima univerzalni horizont. Stoga se zalažemo za multilateralnu suradnju i solidarnost – na razini Europske unije kao i u svijetu.“
Unatoč oštrom razgraničenju od desnog ekstremizma, biskupi su otvoreni za dijalog s ljudima koji su „prijemčivi za ovu ideologiju, ali spremni razgovarati“: „I o radikalnim tezama treba razgovarati, ali ih treba i razotkrivati“. Jasno protivljenje desnom ekstremizmu ne znači da se postojeći gospodarski i društveni problemi – primjerice u provedbi socijalne pravde ili integracije migranata – mogu umanjiti ili zanemariti, nastavlja se u izjavi biskupa.
To bi samo dodatno nahranilo desnu marginu. „Ali svi pristupi rješenjima moraju odgovarati čovječnom etosu koji je pod utjecajem kršćanstva i koji definira temelje naše države i društva u Njemačkoj. Ljudsko dostojanstvo, ljudska prava, posebice zaštita života od njegova početka do njegova prirodnog kraja, kao i solidarnost njegove su temeljne sastavnice“, piše, među ostalim, u zajedničkoj izjavi Njemačke biskupske konferencije. (kta/ika)
