Euharistijskim slavljem, koje je u subotu 5. srpnja ispred župne crkve sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu predvodio vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Tomo Vukšić, svečano je proslavljena Jubilejska godina i obilježena 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i povijesnih splitskih crkvenih sabora.
Suslavili su apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, nadbiskupi i biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a između ostali i sisački biskup Vlado Košić.
Na početku mise, pozdravni govor uputio je nadbiskup Tomo Vukšić. „Zajedno s cijelom Katoličkom Crkvom, kao ponizni Isusovi učenici, nalazimo se usred zahvalnih slavlja Jubilarne 2025. godine od rođenja Spasitelja svijeta, Krista Gospodina. A kao današnji potomci svojih slavnih predaka naroda Hrvata, sa zahvalnošću i ponosom ove iste godine sjećamo se također njihovih mudrih i hrabrih odluka kojima su, nakon dolaska na ove prostore, izabrali vjeru u Isusa Krista i, kao članovi Katoličke Crkve, organizirali svoj crkveni i društveni život. Naime, radi uspostave i provedbe što bolje crkvene organizacije u krajevima čije središte je bila Salona, i u skladu s već ustaljenom crkvenom tradicijom da se sazivaju pokrajinski koncili radi rješavanja otvorenih pitanja na nekom konkretnom području, godine 925., s blagoslovom pape Ivana X., sazvan je prvi splitski crkveni sabor“, rekao je, među ostalim, u pozdravu nadbiskup Vukšić.
Propovijedao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. U propovijedi se osvrnuo na krunidbu kralja Tomislava, istaknuvši da je ona bila „vidljiv znak i trajan zalog nade svoje budućnosti“. „Danas stojimo na svetom mjestu, pokraj spomen-crkve koju je hrvatski narod odlučio podići u povodu tisućite obljetnice krunidbe kralja Tomislava kao vidljiv znak i trajan zalog nade svoje budućnosti. Taj čin nije bio tek simboličan ni protokolaran; bio je to duhovni čin pamćenja, prisjećanje na ukorijenjenost hrvatskoga naroda u kršćansku vjeru koja je srce kulture, u baštinu koja nas je oblikovala tijekom stoljeća. To je bio spomen-čin naroda koji je svoju budućnost odlučio povjeriti Bogu i Crkvi; naroda koji je tada, kao što to činimo i mi danas, svjesno izabrao živjeti ne samo u zemaljskoj slobodi, nego u svjetlu Božje istine koja oslobađa i daje smisao svemu“, rekao je nadbiskup Kutleša.
Među ostalim, nadbiskup je istaknuo važnost ukorijenjenosti u Kristu te dodao da narod prožet bratoljubljem i domoljubljem neće umrijeti. „Danas s ovoga mjesta svi skupa želimo izraziti svoju potrebu i želju za društvom i uređenjem koje je u stanju osigurati uvjete u kojima možemo ostati ukorijenjeni u svoju kršćansku vjeru i u svoj hrvatski narod. Jedino se tako možemo ostvariti u punini svoje ljudskosti koja je poziv na odnos, ljubav i odgovornost. Budimo svjesni da bi bez kršćanske baštine naš narod bio samo još jedna zajednica interesa, puka europska statistika ili predmet povijesnih podataka. Ali kršćanska baština nije spomenik. Ona je ujedinjujuća snaga cijelog tijela, ona je duša hrvatskog naroda i živo stablo koje treba hraniti da bi donijelo plodove. U njoj su naši sakramenti, naša krsna imena, naše marijanske i euharistijske pjesme, naš križ u školi i na grobu. U njezinoj sjeni se rađamo, živimo i umiremo. Narod koji je ukorijenjen u Kristu, prožet bratoljubljem i domoljubljem, neće umrijeti. Može izgubiti političku moć, ali neće izgubiti svoju dušu“, naglasio je nadbiskup Kutleša.
Dodao je i kako „narod s dušom“ nije onaj koji ima moć, nego onaj koji je ukorijenjen u vjeri u Krista. „Nije onaj koji ima bogatstvo, nego onaj koji ide putem svetosti. Nećemo opstati po vojnoj sili, niti ćemo napredovati prema ekonomskim pokazateljima, nego po vjernosti Kristu i po zajedništvu koje privlači. Kad izgubimo sve, a ostane nam Krist – imamo sve. Ako postignemo sve, ali izgubimo Krista – sve smo izgubili. Ljubimo stoga jedni druge u istini, molimo u našim obiteljima, živimo sveto, opraštajmo, služimo. Gradimo zajedno društvo u kojemu je Bog na prvome mjestu, u kojemu svaki čovjek ima svoje dostojanstvo i slobodu savjesti, u kojemu su ljubav i zajedništvo žrtve Bogu mile“, rekao je, među ostalim, nadbiskup Kutleša.
Na kraju misnog slavlja, pozdrav je uputio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt. Među ostalim, nagalsio je da, dok sveopća Crkva živi Jubilejsku godinu nade, slavenski narodi i cijela Europa sjećaju se svetih Ćirila i Metoda, apostola slavenskih. „Na ovaj isti dan, vi, dragi vjernici Hrvati, s opravdanim ponosom slavite 1100 (tisuću sto) godina od krunidbe vašeg prvog kralja, Tomislava, i drevne crkvene sabore u Splitu: ključne trenutke vaše kršćanske povijesti i vašeg narodnog identiteta. Ovdje, na ovom duvanjskom polju, susreću se pamćenje i vjera: prošlost i sadašnjost dodiruju se poput dviju ruku sklopljenih u molitvi. Ovdje se obnavlja duboki osjećaj pripadnosti: Kristovoj Crkvi, zajedništvu s Petrovim nasljednikom, vašoj duhovnoj baštini, koju je evanđelje oblikovalo i kovalo tijekom stoljeća“, rekao je, među ostalim, nuncij Chullikatt.
Zahvalnu riječ na kraju misnog slavlja uputio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić. „Neka današnje slavlje ne ostane samo povijesni spomen, nego neka bude nadahnuće za budućnost. Kralj Tomislav bio je simbol jedinstva, vjere i snage naroda. Neka i nas danas vodi ta ista vjera i odanost Bogu, Crkvi i domovini. Naš je narod preživio stoljeća zahvaljujući vjeri u Boga. Budimo i nadalje ‘u nadi radosni, u nevolji strpljivi i u molitvi postojani’ (usp. Rim 12,12), čuvajmo zajedništvo i nastavimo u ovoj Jubilarnoj godini svoj hod složno i hrabro putem svetosti. Neka vas sve prati zagovor Blažene Djevice Marije, sv. Josipa i svetih Ćirila i Metoda“, poručio je biskup Palić.
Pjevanje je predvodio Župni zbor i Frama župe Tomislavgrad te Klapa „sv. Juraj“ Hrvatske ratne mornarice, a čitanja i molitvu vjernika čitali su predstavnici Vrhbosanske, Banjolučke i Mostarsko-duvanjske odnosno Trebinjsko-mrkanske biskupije.
(IKA/KTA)
