Naglasak na slušanju, dijalogu i razlučivanju koji je središnji dio Biskupske sinode o sinodalnosti potječe s periferije univerzalne Katoličke Crkve — u Amazoniji — i njegovi plodovi sada izazivaju Crkvu diljem svijeta da usvoji duh zajedničkog sudjelovanja i donošenja odluka u crkvi, rekao je kardinal voditelj sinode.
Sinoda o Amazoniji 2019. bila je važna preteča sadašnjoj sinodi o sinodalnosti nudeći Crkvi metodu dijaloga, “koja počinje prepoznavanjem ljudskog bića kao aktivnog subjekta, protagonista vlastite budućnosti”, rekao je kardinal. Mario Grech, generalni tajnik sinode.
I na Amazonskoj sinodi, i na sadašnjoj sinodi o sinodalnosti, “Crkva nije htjela nametnuti unaprijed zapakirana rješenja, nego je odstupila sa svog autoritativnog stolca i poslušala situaciju, stvarnost, vapaj, poziv u pomoć od strane ljudi te regije,” rekao je kardinal 4. lipnja na događaju o Amazoniji u sjedištu Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu u Rimu.
Umjesto traženja odgovora na ekološke krize i patnje lokalnog stanovništva u Amazoniji, sinoda je razvila metodu sinodalnosti koja je “stvarno izazvala središte Crkve i globalno društvo”, rekao je.
Duboko sam uvjeren da iu međunarodnoj politici istinsko slušanje koje ozbiljno shvaća strahove, tjeskobe, želje i nade pojedinaca i zajednica doista može postati generativno za kreativna, zdrava rješenja za nadolazeće dobro cijele međunarodne zajednice. dodao.
Na događaju je Vatikan predstavio svezak sabranih akata Amazonske sinode. Posebna skupština je u svojoj pripremnoj fazi obuhvatila oko 87 000 ljudi u regiji Amazone i rezultirala je apostolskom pobudnicom pape Franje “Querida Amazonia” (“Draga Amazonija”).
Peruanski kardinal Pedro Barreto Jimeno, predsjednik Amazonske biskupske konferencije (CEAMA), koja je proizašla iz završnog dokumenta sa sinode 2019., pridružio se Grechu na događaju obljetnice.
Napomenuo je da je CEAMA prva struktura takve vrste u povijesti Crkve, “budući da sudjeluju svi kršteni, Božji narod”.
Barreto je rekao da je spominjanje CEAMA-e u sintetskom izvješću sa sinodske skupštine u listopadu 2023. kao primjera crkvene stvarnosti “koja integrira zajedništvo, poslanje i sudjelovanje” istovremeno “ohrabrujuće i izazovno” za Crkvu u Amazoniji.
CEAMA je službeno osnovao Franjo 2022. Potpredsjednici konferencije uključuju kardinala, domorodačku redovnicu, domorodačku laikinju i laika koji istražuje pitanja povezana s Amazonom.
Konferencija je održala svoju prvu redovitu skupštinu u kolovozu 2023., a nazočilo ju je više od 70 osoba — uključujući najmanje pet predstavnika iz svake od sedam biskupskih konferencija u regiji Amazone: jedan biskup, jedan svećenik ili đakon, jedna posvećena redovnička osoba, laik i predstavnik starosjedilačkih naroda.
Kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, rekao je da je Amazonska sinoda “označila početak nove i važnije etape u ovom zajedničkom putovanju” angažiranja i razlučivanja znakova vremena kao Crkve, osobito na klimatska pitanja.
Stvaranje CEAMA-e bilo je “vrlo značajan plod sinodalnog procesa”, rekao je, a druge nove mreže i inicijative “nadahnute Amazonskom sinodom počinju nicati iu drugim područjima, kao što je bazen Konga u središnjoj Africi, mezoamerički biološki koridor koji se proteže od Paname do južnog Meksika, azijsko-pacifički biom, vodonosnik Guarani i Gran Chaco u Južnoj Americi.
„Znamo da obnova može doći s periferije“, dodao je kardinal. „Baš kao što biološka raznolikost Amazonije igra vitalnu ulogu u zdravlju planeta, tako i crkva s amazonskim izgledom, amazonskim licem, poziva širu Crkvu i cijelo društvo na obraćenje.“
Barreto je istaknuo hitnu potrebu za poticanjem suradnje u rješavanju ključnih pitanja u Amazoniji, ističući da se “sinodalni proces nastavlja i danas s više dokaza o društvenim i ekološkim problemima” u regiji, kao što su “ubojstvo branitelja okoliša, krčenje šuma , ilegalno rudarenje i uništavanje prirode.”
“Utjecati na Amazonu znači utjecati i na cijelo čovječanstvo”, rekao je.
Sestra Laura Vicuña Pereira Manso, članica Kongregacije franjevačkih katehista i domorodačkog naroda Kariri te jedna od potpredsjednica CEAMA-e, pohvalila je napore Crkve da se udruži s lokalnim domorodačkim zajednicama u rješavanju problema povezanih s klimom. Međutim, rekla je da u konačnici društvo “ne ide u dublji problem kako bi se pozabavilo velikom klimatskom krizom koju imamo”.
“Jesmo li voljni trošiti manje? Ovo je dublje pitanje koje trebamo postaviti”, rekla je. “Jesmo li spremni poštivati domorodačke teritorije kako bismo osigurali da rudarstvo ne uđe u njih? Ili ilegalno krčenje šuma?”
