Papa Lav XIV. susreo se u subotu, 20. rujna na Trgu svetog Petra sa sudionicima Jubileja pravosudnih djelatnika te uputio snažan apel da se pravednost stavi u temelj društva, kako bi se promicalo opće dobro i zaštitili najranjiviji u svijetu pogođenom napetošću, nasiljem i nejednakošću, izvijestio je Vatican News.
Stvarnost je brojnih zemalja i naroda da su gladni i žedni pravednosti, jer su njihovi životni uvjeti toliko nepravedni i nehumani da su neprihvatljivi. Na sadašnje bi se stanje u svijetu stoga trebali primijeniti „vječno važeći sudovi“ svetog Augustina, odnosno da država u kojoj nema pravednosti nije država, rekao je papa Lav XIV. upućujući u subotu, 20. rujna snažan apel pravosudnim djelatnicima, povodom njima posvećenog jubileja, da provode pravednost u službi najslabijih, stavljajući u središte dostojanstvo i prava osobe, u svijetu u kojemu previše ljudi pati zbog diskriminacije i nejednakosti.
Susret je započeo kratkim pozdravom nadbiskupa Rina Fisichelle, proprefekta Dikasterija za evangelizaciju, a Papu je na Trgu svetoga Petra dočekalo veliko mnoštvo, među kojima je bilo sudaca, odvjetnika, predstavnika udruga i sveučilišta te brojni drugi iz cijeloga svijeta koji rade na – kako je rekao Papa – velikom polju pravosuđa.
Obraćajući se prisutnima Sveti je Otac izrazio nadu da će zahtjevne riječi svetca koji je nadahnuo redovničku obitelj kojoj pripada, zapisane u njegovom djelu De civitate Dei, poslužiti kao vodič za stvaranje pravednijih društava: „Bez pravednosti ne može se upravljati državom; nemoguće je imati pravo u državi u kojoj nema istinske pravednosti“ i „pravednost je, naime, vrlina koja svakomu dijeli ono što mu pripada. Stoga, nije ljudska pravda ono što odvaja samoga čovjeka od pravoga Boga“.
Pravda je, naime, pozvana obavljati višu zadaću u ljudskom suživotu, koja se ne može svesti na puku primjenu zakona ili djelovanje sudaca, niti se ograničiti na proceduralne aspekte.
Papa je istaknuo da je pravednost prijeko potrebna i za uredan razvoj društva i kao bitna vrlina koja nadahnjuje i vodi savjest svakog muškarca i žene. Pojasnio je da je duboka želja za pravednošću, prisutna u srcu svake osobe, ključno sredstvo za izgradnju općega dobra u svakom ljudskom društvu. Pravednost je – dodao je – prije svega vrlina, odnosno odlučan i stabilan stav koji određuje ponašanje u skladu s razumom i vjerom.
Pravednost zahtijeva poštovanje prava svake osobe i uspostavljanje sklada u ljudskim odnosima koji promiče pravednost prema pojedincima i općem dobru. Taj cilj jamči poredak koji štiti slabe, one koji traže pravednost jer su žrtve ugnjetavanja, jer su isključeni ili ignorirani.
U pravosuđu se, naime, povezuju dostojanstvo osobe, njezin odnos s drugima i dimenzija zajednice koju čine zajednički život, zajedničke strukture i pravila. Dakle, kruženje društvenih odnosa koje u središte stavlja vrijednost svakog ljudskog bića – napomenuo je papa Lav XIV. te dodao: Pravosuđe treba zajamčiti tu ravnotežu u odnosu na različite oblike sukoba koji se mogu pojaviti u individualnom djelovanju ili u gubitku zdravog razuma koji može uključiti i institucije i strukture.
Sveti je Otac potom napomenuo kako kroz vrijednosti koje su temelj društvenog života, pravosuđe poprima svoju središnju ulogu za suživot pojedinaca i ljudskih zajednica te istaknuo da one koji danas rade na tom području, potiče upravo traženje ili ponovno isticanje zaboravljenih vrijednosti u zajedničkom životu, te briga o njima i njihovo poštovanje.
To je koristan i nužan proces – istaknuo je Papa – u odnosu na ponašanja i strategije koje pokazuju prezir prema ljudskom životu od njegova prvog pojavljivanja, te koje niječu temeljna prava na osobni život i ne poštuju savjest iz koje proizlaze slobode. Doista, on insistira na tomu da se za provođenje pravde mora uvijek razmišljati u svjetlu istine i mudrosti, temeljito tumačiti zakon i shvatiti intimno značenje istine. Težnja prema pravednosti, dakle, zahtijeva sposobnost voljeti je kao stvarnost koja se može postići samo stalnom pažnjom, radikalnom nesebičnošću i marljivim razlučivanjem, napomenuo je Papa te dodao:
Naime, kada se provodi pravda, čovjek se stavlja u službu pojedinaca, naroda i države, u potpunoj i stalnoj predanosti. Veličina pravednosti ne umanjuje se kada se provodi u malim stvarima, nego uvijek izlazi na vidjelo kada se primjenjuje u vjernosti zakonu i u poštovanju
Kako bi se ta pravednost konkretizirala – istaknuo je papa Lav XIV. – treba se okrenuti „prema drugima“ tako da svakomu bude dano ono što mu pripada, sve dok se među ljudskim bićima ne postigne jednakost u dostojanstvu i mogućnostima. Napomenuo je potom da istinska jednakost nije formalna jednakost pred zakonom budući da, iako je neizostavan uvjet za pravilno provođenje pravde, ne isključuje činjenicu da ima sve više diskriminacije čiji je primarni učinak upravo nedostatak pristupa pravdi. Sveti je Otac stoga potaknuo na promicanje društava u kojima se može cijeniti dostojanstvo svake osobe:
Međutim, prava jednakost je prilika dana svima da ostvare svoje težnje i da vide prava, svojstvena njihovom dostojanstvu, zajamčena sustavom zajedničkih i podijeljenih vrijednosti, sposobnih nadahnuti odredbe i zakone na kojima valja temeljiti funkcioniranje institucija.
Papa Lav XIV. je potom istaknuo „evanđeosku pravednost“ jer ona ne odvraća pažnju od ljudske pravednosti, nego je propituje i preoblikuje: potiče je da ide uvijek dalje, jer ju gura prema traženju pomirenja. Navodeći razne zgode iz Evanđelja, poput udovice koja navodi sudca da ponovno otkrije osjećaj za pravednost, radnika plaćenog u zadnji čas te prispodobe o rasipnom sinu, Papa je istaknuo moć oprosta koja je svojstvena zapovijedi ljubavi i pojavljuje se kao temeljni element pravednosti sposobne spojiti nadnaravno s ljudskim. Pritom je objasnio: „Zlo, naime, ne treba samo kazniti nego i ispraviti, a za to je potreban duboki pogled na dobrobit pojedinaca i općega dobra. To je teška zadaća, ali nije nemoguća za one koji se, svjesni da obavljaju zahtjevniju službu od drugih, zauzimaju u održavanju besprijekornoga života.“
Na kraju, spominjući jedno od blaženstava: „Blago gladnima i žednima pravednosti, oni će se nasititi!“, preuzeto iz Matejevog Evanđelja, Papa je objasnio da je Isus želio izraziti duhovnu napetost za koju moramo biti otvoreni, ne samo kako bismo postigli istinsku pravdu, nego prije svega kako bismo je tražili od onih koji ju moraju ostvariti u različitim povijesnim situacijama.
Biti gladan i žedan pravednosti znači biti svjestan da ona zahtijeva osobni napor za tumačenje zakona na najljudskiji mogući način, ali ponajviše zahtijeva težnju za „sitošću“ koje se može ispuniti samo u većoj pravednosti koja nadilazi pojedinačne situacije.
(kta/VN)
