Proslava blagdana Rođenja BDM privukla je 8. rujna u svetište Majke Božje Trsatske veliki broj hodočasnika koji su na Gospin rođendan došli u najstarije živuće hrvatsko marijansko svetište sa svojim molitvama, zahvalama i prošnjama. Svečano liturgijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić. koji je u propovijedi naglasio da se na ovaj dan ne slavi samo rođenje Marije, već i Božji iskorak u povijesti spasenja.
„Njezinim rođenjem počinje na vidljiv način ostvarenje Božjeg praiskonskog plana“, rekao je nadbiskup, podsjećajući na riječi iz Knjige Postanka: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu.“
U tom svjetlu, istaknuo je, Marija nije u središtu sama po sebi, nego kao ona po kojoj je u punini vremena rođen Isus Krist – Sin Božji. „Svako ljudsko rođenje – i tvoje i moje – Božji je korak naprijed u ostvarenju njegova plana“, dodao je, naglašavajući da Bog sa svakim čovjekom računa kao sa suradnikom, a to je pokazao i u životu Marije koja je, ljubivši Boga i njegovu volju, postala Bogorodica.
Govoreći o „malenosti“ Male Gospe, nadbiskup je objasnio kako se ne radi samo o djetetu u kolijevci, već o poniznosti pred Bogom. „Marijina malenost očitovala se u tome što se potpuno stavila na raspolaganje Božjem planu. Ona je dopustila da Bog bude u središtu njezina života“, rekao je, dodajući kako i sv. Josip svojim primjerom pokazuje da malenost pred Bogom znači spremnost i poniznost u prihvaćanju poslanja.
Posebno se osvrnuo na evanđeosko rodoslovlje koje pokazuje da Bog u povijest ulazi preko konkretnih ljudi – pa i onih slabih i grešnih. „To znači da nitko nije isključen. Bog računa sa svima, ali da bismo mu mogli odgovoriti, i mi moramo postati maleni – poput djece, potrebni Boga i njegove milosti“, poručio je.
U nastavku je istaknuo i važnost mira, oslanjajući se na proroka Miheja koji za Mesijino vrijeme kaže: „On – on je mir!“ „U svijetu u kojem ponovno zvecka oružje, a i među nama gdje nemiri i svađe razdiru i društvo i Crkvu, Marijin rođendan poziva nas na Kristov mir“, rekao je, upozorivši da to ne znači odsutnost poteškoća, nego nutarnji mir koji nosi kroz kušnje.
Osvrnuvši se i na aktualne društvene izazove, poput demografskog pada, iseljavanja i osjećaja beznađa, Uzinić je rekao: „Svjedoci smo da se i dvije tisuće godina nakon Kristova rođenja vode ratovi. I da se i mi, u hrvatskom društvu, često iscrpljujemo starim prijeporima dok nam izmiču bitne teme: demografsko opadanje i iseljavanje, sve starija nacija, manje vjenčanja i više rastava, osjećaj beznađa… A i mi kršćani se znamo posvađati – i prečesto razdvajati.
Ipak, Kristov mir postavlja temelj da bude drukčije. To je onaj iskonski mir koji je Bog upisao u stvorenu stvarnost, a koji smo izgubili jer smo, kako bi rekao sv. Augustin, svom nemirnom srcu tražili smiraj posvuda – samo ne u Bogu. Stavili smo svoju volju ispred Božje i postali izvor nemira: u sebi, među sobom, sa stvorenjem i s Bogom. Isus je taj mir obnovio svojim djelom spasenja. Učinio je to zahvaljujući i Marijinoj suradnji.“
Marija je – od rođenja do Uznesenja – cijelim bićem bila uronjena u otajstvo spasenja. Hoćemo li i mi ući u taj mir i poslanje, ovisi o našoj otvorenosti Bogu i spremnosti da mu se stavimo na raspolaganje, zaključio je nadbiskup. „Neka nam Mala Gospa izmoli takvo srce“, poručio je na kraju propovijedi. Na kraju mise Uzinić je predvodio posvetnu molitvu pred slikom Majke Milosti.
Objavljeno: 9. rujna 2025.
