Kardinal Bechara Boutros Raï, patrijarh Maronitske Crkve u Libanonu, požalio se na pad broja kršćana na Bliskom istoku, napominjući da kršćanska prisutnost u regiji vrši pozitivni utjecaj na islam. “Ako se Bliski istok isprazni od kršćana, onda će muslimani izgubiti svoju umjerenost”, upozorio je kardinal u intervjuu za papinsku zakladu Pomoć Crkvi u nevolji (ACN), prenosi Catholic News Agency.
“Mnogi su morali napustiti Siriju jer nitko ne može živjeti u ratu, pod bombardiranjem”, izjavio je patrijarh maronitske katoličke patrijaršije Antiohije u Libanonu.
U Siriji je gospodarska, financijska i sigurnosna situacija, u kombinaciji s ratom, uzrokovala veliki egzodus kršćana. “Pozitivna strana je što su uspjeli ponovno pokrenuti svoje živote i sačuvati svoju vjeru diljem svijeta. Negativna strana je što zemlja ostaje bez kršćana”, rekao je patrijarh Raï koji je pozvao svjetsku javnost da promijeni svoju perspektivu i poduzme mjere kako bi se taj egzodus spriječio.
“Ne radi se o broju kršćana, već o vrijednostima koju donosi prisutnost kršćana”, istaknuo je čelnik Maronitske Crkve.
U Libanonu, jedinoj zemlji u regiji u kojoj kršćanska zajednica nije mala manjina, kršćani su postali ”svjetionik nade” za vjernike na Bliskom istoku za razliku od Iraka, Jordana i Sirije gdje se kršćani smatraju građanima drugog reda.
“Kršćani i muslimani žive diljem svijeta, ali u Libanonu je njihova prisutnost zajamčena Ustavom, a ako bi vlada djelovala protiv tog suživota to bi bilo izvan zakona. Libanonski ustav jamči kršćansku prisutnost”, objasnio je kardinal.
Prelat je izrazio nadu u ovakvu vrstu suživota i u Siriji i Iraku “jer taj zajednički život stvara muslimansku umjerenost”, rekao je.
Prema ACN-u u Libanonu mnoge muslimanske obitelji šalju svoju djecu u katoličke škole jer su te škole ”uzori suživota”. Kardinal Raï je napomenuo da su u južnom Libanonu svi učenici u katoličkim školama muslimanske vjeroispovijesti što predstavlja priliku da se “doprinese vrijednostima zajedničkog života, vrijednostima umjerenosti”.
“Ove škole čine sve što je moguće da ostanu otvorene, posebno u planinskim predjelima, za dobrobit građana”, dodao je maronitski patrijarh.
ACN je napomenuo da je Svjetska banka u svibnju 2024. upozorila da je siromaštvo u Libanonu, u područjima istraživanja, poraslo s 12% na 44% u 2022. Kardinal je rekao da posljedice te stvarnosti podjednako trpe i kršćani, i muslimani.
“Muslimani dobivaju pomoć od drugih muslimanskih država, ali kršćani u Libanonu mogu računati samo na Crkvu koja ima daleko manje resursa i zato su siromašni”, požalio se. “Kršćani su siromašni, a to utječe i na pitanja kao što su pristup hrani, lijekovima i bolničkoj skrbi”, dodao je libanonski kardinal.
Unatoč poteškoćama, maronitski patrijarh je rekao da je “naš narod – narod molitve, bogobojazan narod. Naše su crkve pune mladih, vjernika koji mole i zahvaljujući toj molitvi Libanon može ponovno ‘ustati’.”
“Kršćani Bliskog istoka imaju poslanje na Bliskom istoku svjedočiti kršćanstvo. Ovdje je naša misija i tu ćemo ostati”, ustvrdio je patrijarh.
Na kraju, istaknuo je da su bliskoistočni kršćani čuvari “korijena kršćanstva u Svetoj zemlji” i da se prve zajednice koje su prihvatile kršćansku vjeru rođene upravo u toj regiji. “Trebamo kršćanima pomoći da ostanu i ne odlaze”, naglasio je patrijarh Maronitske Crkve u Libanonu na kraju razgovora.
(kta)
