Radni dio Međunarodnog znanstvenog simpozija „Počeci Kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“, počeo je u četvrtak 8. svibnja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Pozdravnu riječ uputili su Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić te dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu Ina Reić Ercegovac, a plenarno izlaganje održala je Rosamond McKitterick sa Sveučilište u Cambridgeu, izvještava Informativna katolička agencija.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić u pozdravnom je govoru naglasio kako obilježavanje 1100. godišnjice hrvatskoga kraljevstva uspostavlja poveznicu između suvremene Hrvatske i njezinih srednjovjekovnih korijena, ističući da je „identitetski značaj prije svega usmjeren na dugotrajan kontinuitet hrvatske državnosti“. Podsjetio na proslavu 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine, koja je bila „iskaz samosvijesti hrvatskog naroda o vlastitoj povijesti, jeziku, kulturi i tradiciji“ te dodao kako znanstveni skup, posvećen splitskim crkvenim saborima iz 925. i 928. godine, nastavlja tu tradiciju.
Naposljetku, izrazio je ponos što je Hrvatsko katoličko sveučilište, uz Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, glavni suorganizator skupa te je na podršci zahvalio Vladi Republike Hrvatske, Papinskom odboru za povijesne znanosti te Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a napose vojnom ordinariju Juri Bogdanu kao predsjedniku Odbora HBK-a za jubilejske proslave.
Pozdravnu riječ uputila je i dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu Ina Reić Ercegovac koja je izrazila zadovoljstvo što se skup održava s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, kulture i povijesti. Poseban naglasak stavila je na ulogu kralja Tomislava, istaknuvši kako je njegovo doba imalo ključno mjesto ne samo u hrvatskoj, već i u europskoj povijesti. Podsjetila je na značaj splitskih sabora koji su bili „ne samo temelji crkvenog života, već i onog društvenog“. „Kralj Tomislav nije bio tek simbol, već nositelj duhovno i politički organizirane zajednice,“ poručila je dekanica. Zaključno je istaknula da će predstojeća predavanja biti „tihi svjedoci slavne prošlosti“ te važan doprinos razumijevanju hrvatskog kulturno-povijesnog nasljeđa.
Zatim je uslijedilo plenarno izlaganje Rosamond McKitterick s Cambridgea s temom „Rim, papinstvo i Hrvatska u ranom 10. stoljeću“. U njemu je povjesničarka istaknula kako je razdoblje kasnog 9. i ranog 10. stoljeća u povijesti papinstva često prikazivano kao nestabilno i sporno, ponajprije zbog nedostatka pouzdanih suvremenih izvora, ali i zbog kasnijih interpretacija koje su bile ideološki obojene. Negativni prikazi, poput onih u djelima „Liutpranda iz Cremone“ te retorika reformističkih papa 11. stoljeća, pridonijeli su podcjenjivanju stvarnog dosega papinske aktivnosti izvan Rima. S vremenom su i nacionalističke interpretacije dodatno zamaglile ulogu koju su pape imale u širem europskom kontekstu, osobito u zemljama poput Hrvatske. „Danas se, međutim, otvara prostor za novu i nepristraniju procjenu papinskih intervencija – posebice djelovanja pape Ivana X. – u hrvatskim crkvenim i političkim zbivanjima ranog srednjeg vijeka“, kazala je.
Stručnjakinja za srednjovjekovlje McKitterick razmatrala je i ulogu papinstva u Hrvatskoj kroz analizu Splitske sinode iz 925. godine te kazala kako se trebaju ispitati tri ključna motiva: važnost povijesne svijesti aktera tog vremena (primjerice kroz sv. Dujma), oslanjanje na povijesne dokaze (posebno u pitanjima liturgije i metropolitanske časti) te značaj papinske arhive i institucionalne memorije kao izvora političkog kontinuiteta. „Navedeni elementi omogućuju ne samo dublje razumijevanje razvoja papinske politike u ovom razdoblju, već i nov pogled na hrvatske veze s Rimom kao sastavni dio stvaranja ranosrednjovjekovne hrvatske političke zajednice“, zaključila je povjesničarka s Cambridgea. (kta/ika)
