Papa Franjo, rođen Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu 17. prosinca 1936. godine, izabran je za Papu 13. ožujka 2013., postajući prvi jezuit i prvi Latinoamerikanac koji je zauzeo prijestolje svetog Petra.
Njegovo papinstvo obilježilo je snažno usredotočenje na socijalnu pravdu, borbu protiv siromaštva i poziv na globalni mir.
Unatoč svojoj povezanosti s Argentinom, Francis nikada nije posjetio svoju rodnu zemlju tijekom 12 godina svog pontifikata. Špekulacije o ovoj odluci varirale su: neki analitičari sugerirali su da izbjegava umiješanost u političku polarizaciju zemlje, dok su drugi ukazali na razloge dnevnog reda i međunarodne obveze.
Papa je u nekoliko navrata spomenuo svoju namjeru putovanja u Argentinu, iako se nikad nije ostvario.
U Buenos Airesu tisuće vjernika okupile su se kako bi odali počast metropolitanskoj katedrali, gdje je Bergoglio tijekom godina slavio misu kao nadbiskup. U različitim gradovima širom zemlje, bdijenja i vjerske službe održane su u znak sjećanja na pontif.
U Argentini je Francisov lik bio predmet divljenja i rasprave. Njegov odnos s vladama na vlasti i mišljenja o društvenoj i političkoj stvarnosti zemlje stvorio je različite tumačenje.
Argentinsko predsjedništvo, na čelu s Javierom Mileijem, objavilo je izjavu o društvenim mrežama.
“Ured predsjednika žali zbog smrti pape Franje, Jorgea Mario Bergoglio, koji je 2013. godine postao prvi Argentinac koji je vodio Katoličku crkvu i vodio je predanošću i ljubavlju iz Vatikana”, izjavio je Ured predsjednika u postu na platformi društvenih medija X.
“Predsjednik Javier Milei ističe neumornu borbu Francisovog papinstva kako bi zaštitio život od začeća, promovirao međureligijski dijalog i donio duhovni i krepostni život najmlađim”, nastavila se poruka.
Ostale argentinske političke ličnosti također su govorile o smrti pape Franjo.
Dvostruka predsjednica (2007-2011 i 2011-2015) i bivša potpredsjednica (2019-2023) Cristina Fernández de Kirchner, s kojom su Francis tijekom godina kao nadbiskup, na društvenim medijima, imao nekoliko trčanja.
“Bio je lice više ljudske crkve, s nogama na zemlji, bez prestanka gledanja neba. Nedostajat će nam Francis, tuga koju imamo je beskonačna”, napisao je na X.
Mauricio Macri, bivši predsjednik zemlje (2015-2023), također je izdao izjavu.
“Njegov život obilježio je učenja koja je dao svojim riječima, predanošću i gestama. On je i sam, svojom putanje, pouka za sve”, napisao je Macri na X.
Osjećaj “siroče u lice smrti našeg oca”
Nadbiskupija Buenos Aires izrazila je bol zbog gubitka pokretnim riječima: “Mi doživljavamo siroče prije smrti našeg oca za koju znamo da je toliko voljela grad Buenos Aires i ovu nadbiskupiju”.
Crkva u Buenos Airesu prisjetila se duboke naklonosti koju je Franjo osjećao prema svom rodnom gradu i za zajednicu u kojoj je služio toliko godina.
“Tražimo od uskrslog Isusa da uspije učiniti da je njegov naslijeđe beton u našoj voljenoj crkvi Buenos Aires: biti crkva za sve, milostivu crkvu, radosna crkva koja je počinjena najsiromašnijim”, rekli su vođe nadbiskupije.
“Pozivamo cijelu zajednicu da se tijekom ovih dana moli za njegov vječni odmor u župama, svetištima, crkvama, kapelama i školama naše nadbiskupije.”
Francis, koji je postao simbol poniznosti, dijaloga i predanosti najugroženijim, ostavlja ogromnu duhovnu ostavštinu. Njegov odlazak označava kraj jedne ere, ali također otvara put razmišljanja o poruci koju je ostavio: Poziv na pristupačniju, empatičniju i uključivu crkvu.
Nasljeđe pape Franjo uključuje inicijative otvorenosti i modernizacije u crkvi, poput promicanja međureligijskog dijaloga, pažnje na migracijske krize i naglaska na zaštitu okoliša.
Bio je i kritički glas suočeni s ekonomskim nejednakostima i međunarodnim sukobima.
Vatikan je objavio da će se otvoriti razdoblje žalosti, nakon čega će uslijediti konklava koja će izabrati njegovog nasljednika.
U međuvremenu, politički i vjerski vođe iz cijelog svijeta izrazili su sućut i istakli papino djelo za ljudska prava i mir.