Usred sve veće zabrinutosti zbog rastuće podrške ksenofobnim i antisemitskim skupinama među njemačkim biračkim tijelom, što podsjeća na tamno razdoblje rasta nacional-socijalizma u prošlom stoljeću, katolički čelnici u Njemačkoj ponovno potvrđuju da je takva ideologija nekompatibilna s kršćanskim vrednotama i demokratskim vrijednostima, piše Vatican News.
Katolička Crkva u Njemačkoj pridružuje se sve većoj zabrinutosti u zemlji zbog uspona krajnje desničarskih, antisemitskih i antidemokratskih skupina koje dobivaju sve veću potporu među biračkim tijelom uoči izbora za Europski parlament u lipnju i drugih važnih regionalnih i lokalnih izbora koji će se održati ove godine.
Posebno su zabrinjavajuće radikalne skupine poput Trećeg puta, Heimat i AfD-a (Alternative za Njemačku), njemačke nacionalističke, euroskeptične i antiimigracijske stranke, trenutno na drugom mjestu u anketama, iza CDU/CSU-a, centar-desnog demokršćanskog političkog saveza. Biskupi, redovničke i katoličke organizacije te katoličke organizacije laika izjasnili su se da ne mogu prihvatiti ideologiju ovih stranaka, jer je nespojiva s kršćanskim vrednotama i demokratskim vrijednostima.
Prosvjedi protiv ksenofobnih stranaka sve više jačaju
Demonstracije protiv krajnje desnice dobile su zamah u Njemačkoj proteklih tjedana nakon što je medijska kuća Correctiv objavila izvješće da su se neonacistički čelnici sastali u Potsdamu 20. studenog 2023. kako bi razgovarali o deportaciji milijuna imigranata, uključujući neke s njemačkim državljanstvom, ponovno budeći mračna sjećanja na uspon nacionalsocijalizma u tridesetim godinama 20. stoljeća. Neki članovi AfD-a bili su također prisutni na sastanku, iako se stranka nastojala distancirati od sudionika, rekavši da nema nikakve organizacijske ili financijske veze s događajem, te da nije odgovorna za ono o čemu se tamo raspravljalo.
Velike mase ljudi izašle su na ulice u nekoliko većih njemačkih gradova, uključujući Hamburg i Aachen, tražeći zabranu AfD-a, što bi, međutim mnogi protivnici AfD-a tvrde, moglo koristiti stranci dopuštajući joj da se prikazuje kao žrtva.
Dan sjećanja na holokaust
Prosvjedi su kulminirali 27. siječnja, na Dan sjećanja na holokaust, a pridružilo im se i nekoliko crkvenih poglavara. Među njima i biskupi iz Donje Saske. Biskup Heiner Wilmer iz Hildesheima pozvao je građane na poštivanje demokratskih vrijednosti, rekavši da je „naša demokracija živa jer su joj mnogi u Njemačkoj predani“. Essenski biskup Franz-Josef Overbeck istaknuo je da je „AfD odstupio od demokratskih načela“ i da „katolici ne mogu glasati za ovu stranku“. Nadbiskup Stefan Heße iz Hamburga izjavio je da „nema sjecišta između kršćanstva i AfD-a“.
S druge strane, aachenski biskup Helmut Dieser, koji je također izrazio podršku prosvjedu, istaknuo je kako same demonstracije nisu dovoljne da se politika oblikuje i usmjeri u pravom smjeru. Biskup Dieser rekao je da se snažno protivi „svakom obliku rasizma, antisemitizma, veličanja nasilja, razgradnje naše kulture slobode i vladavine prava i dovođenja u pitanje političkog ujedinjenja Europe“. Pojasnio je da Crkva podržava politiku koja je solidarna s najugroženijima i onima „koji žele živjeti bolji život u miru i sigurnosti te afirmirati našu liberalnu demokraciju“.
Biskup Bätzing: Holokaust je nešto o čemu i danas treba razmišljati
Na Dan sjećanja na žrtve holokausta, predsjednik Njemačke biskupske konferencije (DBK), biskup Georg Bätzing iz Limburga, primijetio je u izjavi da sjećanje na holokaust nije samo „pogled u prošlost“, već nešto o čemu treba razmišljati i danas dok gledamo kako populistička propaganda o migraciji truje javnu raspravu svojom ksenofobnom i rasističkom retorikom.
Njemački biskupi već se neko vrijeme mobiliziraju po tom pitanju. U studenom 2023. šest katoličkih biskupa Istočne pokrajine objavilo je dokument u kojemu upozoravaju na djelovanje krajnje desnih stranaka. U zajedničkom apelu naveli su kako po savjesti ne mogu prihvatiti stavove tih stranaka, opisujući „zabludu protjerivanja migranata, odbacivanje zaštite izbjeglica, isključivanje osoba s invaliditetom, isključivu brigu o učinku, poricanje klimatskih promjena i njihov opći prijezir prema političkim akterima i institucijama“ kao nespojive s temeljnim vrijednostima društva.
Plan „remigracije“ je protiv ljudskog dostojanstva
Njemačke redovničke i vjerske organizacije te katoličke laičke organizacije izrazile su sličan stav. Izvršni odbor Konferencije viših redovničkih poglavara Njemačke (DOK), koji predstavlja 14.300 redovnika, izrazio je užasnutost zbog vijesti o takozvanom planu „remigracije“ o kojem se raspravljalo u Potsdamu, rekavši da on otvoreno proturječi načelu jednakog dostojanstva svih ljudi, i temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva.
Žaleći se da su „čak i članovi kongregacija i redovničkih zajednica u Njemačkoj pogođeni ksenofobičnim i rasističkim sloganima“, Konferencija je pozdravila „što mnogi ljudi, uključujući muškarce i žene, izlaze na ulice za demokraciju i različitost i protiv desničarskog ekstremizma.“
Sa svoje strane, Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK) izjavio je da je zabrinut „pojavom desničarskih populističkih, antidemokratskih i antisemitskih uvjerenja i pokreta, čak i unutar Crkve“. (kta/rv)
