Dok se Crkva priprema za proslavu Uskrsa, franjevsko skrbništvo nad Svetom zemljom poziva kršćane širom svijeta da velikodušno doprinesu godišnjoj zbirci Velikog petka kako bi pomogli davati nadu kršćanskim zajednicama u regiji koja je razrijeđena ratom.
Lisa Zengarini
U Velikoj petak, Univerzalna crkva ujedinjuje se za tradicionalnu zbirku Velikog petka kako bi podržala rad franjevaca posvećenih podršci i očuvanju kršćanske zajednice i baštine u svetoj zemlji
Ova stoljetna tradicija izraz je solidarnosti s kršćanima u regiji koji se uvelike oslanjaju na pomoć koja im dolazi iz ove svjetske kolekcije.
Njegovi prihodi podržavaju misiju skrbništva Svete zemlje, koje djeluje u nekoliko zemalja, uključujući Izrael, Palestinu, Siriju, Libanon, Jordan, Cipar, ali i zemlje u kojima su prisutne istočne kršćanske zajednice, poput Egipta, Eritreje, Etiopije, Irana, Iraka i Turske.
Franjevački fratri bili su aktivni u tim regijama stoljećima, radeći ne samo kao čuvari svetih nalazišta, zajedno s desecima drugih svetišta, koje predstavljaju neprocjenjivu baštinu za kršćanski svijet, već i kao odgajatelji, zdravstvene i humanitarne pružatelje usluga, te zagovornici za mir.
Pomoć dati nadu i sijati mir u svetoj zemlji
Pod “dajte nadu, posijaj mir”, ovogodišnja uskrsna kampanja poprima posebno hitan ton, s obzirom na teškoće s kojima su ljudi u regiji suočeni zbog tekućeg rata u Gazi i eskaliranog nasilja u regiji, kao što je prisjetio otac Francesco Patton, od kapa, srodnici svete zemlje u apeliranom na apeliranu na apelinu.
“Iskustvo ove prošle godine bilo je zaista teško za sve nas”, rekao je franjevac franjevaca. Rat nije samo devastirao gradove, već je duboko utjecao na obitelji koje su izgubile posao, djecu i mnoge mlade parove koji su bili prisiljeni odgoditi svoj san o osnivanju obitelji.
“Rat na više fronta donio je ne samo smrt i uništenje, već je i zasijao daljnju mržnju susjednih naroda i braće. Mnoge su obitelji izgubile posao i borile se da svoju djecu pošalju u školu ili plate medicinsku skrb za svoje voljene. Mnogi mladi parovi morali su odgoditi san o osnivanju obitelji i djece.”
Očuvanje kršćanske prisutnosti u svetoj zemlji
Unatoč tim isprobanim okolnostima, međunarodna solidarnost – posebno kroz prošle donacije – omogućila je pritvor da održava svoje brojne inicijative. Ipak, kako je otac Patton inzistirao, potrebno je još mnogo više.
Otuda i njegov hitni apel da pomogne sijati mir i „dati nadu“ kristarima u svetoj zemlji, što je, napomenuo, temeljna tema jubilarne godine. “Danas više nego ikad”, objasnio je pritvor, “pretučena populacija Svete zemlje, nekolicina preostalih kršćana, vjerskih zajednica, mladih i djece – budućnost ovih zajednica – kao i bolesnici i starijih, trebaju konkretna i neposredna pomoć, čak i samo da bi” držali crtu, “suočavajući se s štetom.”
Podsjećanje kršćana da je zbirka Velikog petka, zajedno s hodočašćem, glavni izvor financiranja, u njegovoj žalbi fra. Patton je naglasio da će svojim velikodušnim doprinosom dopustiti da pritvor “zaštiti i čuva sveta mjesta kao mjesta molitve i dobrodošli za vjerne i hodočasnike; da odgovore na hitne slučajeve; podrške školama, klinikama, ambulantima, domovima za starije i mlade obitelji; i promicati humanitarno djelo za onemogućene migrante, i na otvorenom.
Vitalni rad skrbništva za kršćanske zajednice u svetoj zemlji
Pritvor trenutno ima 270 misionara iz preko 30 zemalja. Fratri nadgledaju 55 svetišta, 22 župe, 6 kuća za hodočasnike, 5 domova za bolesnike i siročad, vode 15 škola s 12 000 učenika, pružaju preko 500 stipendija i upravljaju 3 akademska instituta. Oni zapošljavaju 1.100 mještana i upravljaju oko 630 stambenih jedinica za obitelji u potrebi.
U Palestini fratri rade usred svakodnevne svađe kako bi potaknuli mir i pružili obrazovanje, dok u Izraelu njihovi napori uključuju podršku za stambeno zbrinjavanje za očuvanje krhkih kršćanskih zajednica. U Jordanu služe migrantskim populacijama sa suosjećanjem i pomoći. U Libanonu njihov fokus na mlade, obitelji i obrazovanje pomažu u održavanju kršćanskih vrijednosti. U Siriji, gdje je više od desetljeća rata razdvojilo društvo, njihov humanitarni rad – koji pruža hranu, medicinu, pa čak i kiruršku podršku – nije ništa od vitalnog značaja.
Skrbništvo prima 65% prihoda od kolekcije Velikog petka, dok preostalih 35% dodjeljuje dikasteru za istočne crkve, koje obrađuju distribuciju sredstava.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
