U požeškoj Katedrali na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljače 2025. biskup Ivo Martinović predvodio je euharistijsko slavlje zajedno sa svećenicima Požeškog dekanata i vjernicima grada Požege. U pozdravnoj riječi biskup je podsjetio kako danas slavimo Gospu Lurdsku, našu nebesku majku Mariju, bezgrešnu Djevicu, a ujedno i 33. Svjetski dan bolesnika te želimo svoje molitve i prošnje koje upućujemo Gospodinu po zagovoru Gospe Lurdske prikazati za naše bolesnike i patnike. Potaknuo je okupljene da se sjete svih starih i bolesnih, ali i svih onih koji životom svjedoče ljubav, a među kojima su liječnici, medicinske sestre, medicinsko osoblje, te svi oni koji bolesnicima 
i patnicima pokušavaju olakšati njihovu bol i patnju. Pozvao ih je da povjere Gospi Lurdskoj svoje obitelji, svoje molitve i prošnje te sve ono što je u njihovom srcu da ona svojom majčinskom ljubavlju prinese svome Sinu Isusu Kristu. Potaknuo je i vjernike da mole i za zdravlje Svetoga Oca.
U homiliji je biskup spomenuo kako smo danas na spomendan Gospe Lurdske čuli riječ Božju iz pera sv. Ivana, apostola i evanđelista. Naglasio je kako odlomak koji smo slušali završava riječima da je Isus u Kani Galilejskoj 
objavio svoju slavu. Stoga, danas želimo biti svjesni te slave, kao i slave Blažene Djevice Marije. Možemo reći da je majka Marija uvijek prisutna uz Isusa i objavi njegove slave, istaknuo je biskup i pozvao okupljene da se uče od Marije. Govoreći o važnosti Božje slave, podsjetio je da je svaka euharistija mjesto na kojem se očituje Božja slava, Bog svoju slavu ostvaruje i daruje nam u svojoj riječi te želimo biti svjesni kako se ona događa u našem sadašnjem hodu vjere. U tom smislu podsjetio je na riječi proroka Izaije iz prvog čitanja. U nabujalom potoku u Lurdu prepoznajemo Božju slavu koja je davno potekla i donosi mir, zdravlje, utjehu i milost mnogim ljudima, a naročito bolesnicima, nemoćnima i patnicima. Biskup je pozvao nazočne vjernike da mole da voda Božje milosti, ne samo u Lurdu, nego i u svakoj crkvi, donese zdravlje duše i tijela vjernicima, pojedincima i obiteljima, a posebno bolesnicima, patnicima, starcima, nemoćnima i onima koji su potrebni ljudske pažnje i dobrote.
Biskup je zatim podsjetio na evanđeoski ulomak o svadbi u Kani Galilejskoj, gdje je Marija, vidjevši da je ponestalo vina kazala Isusu „Vina nemaju“ i da te njezine riječi govore kako je ona, ne samo u Kani, nego i u svim drugim životnim stvarnostima, bila Majka koja dolazi u pomoć. U našim nejasnoćama i svim stvarnostima, kao i kroz cijelu povijest Crkve ona dolazi i svjedoči da je Majka koja donosi nadu u ljudske živote i stvarnosti, kazao je biskup. Spomenuo je kako se danas posebno prisjećamo događaja njezinih ukazanja u Lurdu, koja su bila 1858. godine, kad se ukazivala djevojčici Bernardici Soubirous, otkrivajući se kao Bezgrešno začeće, Bezgrešna Djevica i pozivajući sve na molitvu, obraćenje i pokoru.
Ustvrdio je kako nas Marija svojim ukazanjima u Lurdu poziva da shvatimo koliko nas Bog voli, koliko mu je stalo do nas i da prihvatimo Njegovu ljubav i milost. Istaknuo je da je Lurd mjesto gdje nam se Marija otkriva kao Majka koja je nositeljica nade, pozivajući sve vjernike na molitvu kako bi doživjeli Božju prisutnost. Biskup Ivo je rekao okupljenim vjernicima: „Nije li Marijin poziv na molitvu zapravo majčinski poziv da u molitvi učvrstimo svoju nadu u Boga, da ne posustanemo u beznadnim situacijama, nejasnoćama i križevima?“, kao i „Nije li njezin poziv na obraćenje poziv da prepoznamo kako nam Bog daje novu priliku, novu šansu, da usprkos naše grešnosti, u naše živote stavlja svoju nadu?“, biskup je ustvrdio kako se Bog ne prestaje nadati našem obraćenju, našem ostavljanju grijeha, promjeni lošeg ponašanja i svega onoga što nas udaljava od Njega i naših bližnjih. Istaknuo je stoga važnost pokore, odnosno da činimo djela ljubavi i milosrđa prema Bogu, jer nas On prihvaća onakve kakvi jesmo. Pokora je znak naše ljubavi za nadu koju nam Marija donosi.
U nastavku homilije, podsjetio je na riječi pape Benedikt XVI. koji nam poručuje kako nas Gospa svojim ukazanjima u Lurdu poziva da upremo svoje oči prema Isusovu križu izvoru života, spasenja i svake nade, te ga citirao: „Znak križa na neki način sinteza naše vjere, jer nam govori koliko nas je Bog ljubio. U svijetu postoji ljubav jača od smrti, jača od naših slabosti i naših grijeha. Snaga ljubavi jača je od zla koje nam prijeti. To otajstvo univerzalnosti Božje ljubavi prema ljudima Marija je otkrila u Lurdu.“ Istaknuo je kako je Marijina poruka zapravo majčinska poruka nade za sve muškarce i žene našeg vremena, bez obzira gdje su, jer ona je Majka nade, kao što je rekao papa Benedikt XVI. u enciklici Spe Salvi: „Ona je Zvijezda nade na putovima naših života, tako često mračnim, ona je svjetlo nade koje nas obasjava i vodi na našem putu.“
Na koncu homilije, biskup je pozvao da se danas na 33. Svjetski dan bolesnika prisjetimo kako je Marija, Majka nade posebno svim bolesnicima i patnicima te kako nas i papa Franjo u svojoj Poruci usmjerava na nadu i ljubav koji se temelje na Kristu i Gospi, jer: „Mjesta patnje često su mjesta dijeljenja i uzajamnog obogaćivanja. Koliko često uz bolesničku postelju čovjek nauči nadati se! Koliko često, svojom blizinom onima koji pate, naučimo vjerovati! Koliko često, priginjući se nad one koji su u potrebi, otkrivamo ljubav!“ U tom smislu, biskup je potaknuo vjernike da nastave hod u vjeri pod zagovorom i zaštitom Marije, Majke nade, koja nas uvijek vodi prema Kristu, izvoru naše nade.
Nakon popričesne molitve uslijedila je procesija katedralnim Trgom s likom Gospe Lurdske, kojom joj je iskazana zahvalnost, odanost i ljubav. Po povratku u Katedralu biskup je pred Marijinim likom predvodio molitvu kojom je sve vjernike povjerio njezinoj majčinskoj ljubavi. Na koncu slavlja je zahvalio vjernicima za sudjelovanje na proslavi Gospe Lurdske, a također i svim propovjednicima i ispovjednicima za njihov doprinosu tijekom devetnice. Zamolio je Blaženu Djevicu Mariju, Gospu Lurdsku da nas podsjeća da trebamo poput nje slijediti našeg spasitelja Isusa Krista i biti poput nje nositelji nade u svako ljudsko srce, posebno našim bolesnicima, patnicima i nemoćnima.
