Filozofija nije bombonijera
Pitanja i odgovori o kršćanstvu

Filozofija nije bombonijera

Film “Forrest Gump” osvojio je šest Oscara, uključujući i nagradu za najbolji film. Njegova najslavnija rečenica savršeno dočarava jednostavnost glavnog lika: “Mama je uvijek govorila da je život poput bombonijere: nikad ne znaš što ćeš dobiti.”

Ne znamo što je mama rekla o filozofiji, ali kad bi rekla da je to kao bombonijera, bila bi daleko od cilja.

Moj veliki problem kao profesora filozofije bio je uvjeriti svoje učenike da filozofija zapravo nije ništa poput bombonijere koja je individualna cjelina i odvojena je od svega ostaloga u kutiji. Moramo birati svoje čokolade. Ne možemo birati sjajne ideje; vječno su međusobno povezani na posebne načine. Ne možemo izabrati mir sam po sebi.

Godina je splet četiriju godišnjih doba koje povezuje priroda. Poljoprivrednik mora znati kada pripremiti tlo, kada saditi, kada gnojiti, a kada žeti. Slijed četiriju godišnjih doba mora se poštovati i poštivati. On nije slobodan birati kada treba donijeti usjeve. Poljoprivreda je način priznavanja prvenstva prirode nad voljom.

Drugi kvartet elemenata postavljenih određenim redoslijedom nalazi se u baseballu gdje četiri baze slijede numerički obrazac. U ovom slučaju njihov redoslijed je utvrđen pravilom. Udaraču nije dopušteno udariti lopticu i zatim trčati izravno na treću bazu. Takvo nečuveno kršenje pravila rezultiralo bi izbacivanjem osnovnog trkača iz igre.

U filozofiji poredak ideja nije postavljen prirodom niti pravilom, već mudrošću. Papa Ivan Pavao II to ilustrira na sljedeći način: „Ako želiš mir, radi za pravdu. Ako želiš pravdu, brani život. Ako želiš život, prigrli istinu.” Njegova primjedba odjekuje definicijom svetog Augustina o miru kao “miru reda”.

Ovaj treći kvartet čimbenika zauvijek je postavljen u Božjem umu. Ali u glavama ljudi one su često odvojene jedna od druge i, posljedično, u neredu.

Filozofija nastoji ponovno ujediniti ono što je vječno ujedinjeno u Bogu. Počinje s istinom koja priznaje nepovredivost života i pravdu koju život duguje. Slijed istine, života i pravde donosi mir. Ne možemo početi s mirom, kao što ni napadač ne može postići trčanje bez kruženja oko baze ili farmer može žeti prije nego što posadi. Zadatak filozofije je da spoji ono što je razderano.

Producirao je glavni američki filozof, pokojni Mortimer Adler Šest sjajnih ideja 1997. Ideje o kojima je raspravljao su Istina, Dobrota i Ljepota; Sloboda, jednakost i pravda. Prve tri su ideje po kojima sudimo; drugi trio predstavljaju ideje po kojima živimo.

Glavni problem za moje studente filozofije, kao i za mase općenito, jest u razumijevanju činjenice da te ideje nisu poput bombonijera u kutiji koje se mogu odabrati zbog njihove posebne vrijednosti, već su dio koherentne tkanine koja nadilazi individualizacija.

Ljudi vole slobodu, jednakost i pravdu. Njima u čast organiziraju se društveni pokreti. Ali često ne razumiju da te ideje nisu samoodržive. Treba ih naručiti na druge sjajne ideje.

S druge strane, ljudi su često sumnjičavi prema istini, dobroti i ljepoti. Sumnjaju može li se pronaći istina i smatraju da je svatko tko tvrdi da ju je pronašao drzak. Vjeruju da je dobrota relativan koncept; ono što je dobro za jednu osobu loše je za drugu. Također smatraju da je ljepota u oku promatrača. Na takve se “sjajne ideje” obično gleda kao na sve samo ne na sjajne.

Razmotrite koliko pravda ovisi o istini. Bez istine nema pravde. U suđenju se, primjerice, ulažu znatni napori da se otkrije tko je počinio zločin. Prikupljaju se dokazi, ispituju svjedoci, raspravlja o motivima u napornom nastojanju da se otkrije istina o stvari. Kada sudac donese svoju odluku, to se naziva “presuda”, riječ čiji su latinski korijeni “verum” (istina) i “dicere” (reći). U presudi se navodi da govori istinu.

Ne možemo dati pravdu osobi ako ne znamo tko je i što je učinio. Moramo ga upoznati u njegovoj istini. Pobačaj priječi put do mira, kako ukazuje sveti Ivan Pavao II., jer suprotstavljajući se obrani života, on se time suprotstavlja pravdi. Zapravo, abortus lomi međuodnose između velikih ideja. Izolira slobodu i od života kao pravde, kao i od mira. Kao rezultat toga, lišava slobodu onoga što joj je potrebno da bi bila istinska sloboda. U biti, abortus teži iluziji slobode.

Potvrđujemo odnose između kvarteta ideja na koje upućuje Ivan Pavao II. u njihovom pravilnom rasporedu na temelju naše slobode. Ta sloboda, međutim, pretpostavlja kako su mir, pravda, obrana života i istina međusobno uređeni. Kao što je sveti Toma Akvinski ponovio: “Mudrom čovjeku pripada red.”

Filozofija je mnogo više od zanimljivog rječnika ideja. Mudro je znati kako su te ideje povezane jedna s drugom na način koji je velik poput života. Filozofija nije bombonijera. To je svjetlo koje obasjava put od čovjeka do Boga.

Autor fotografije Monique Carrati na Unsplash

Pretplatite se na CE
(besplatno je)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Jesu li Isus i Duh Sveti bili prisutni pri stvaranju?

Katoličke vijesti

Istina u modernim vremenima

Katoličke vijesti

Treće radosno otajstvo

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti