Svečanu Večernju uoči blagdana sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu, 23. studenog, predvodio je mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije.
U propovijedi je mons. Sorić govorio o sv. Krševanu kao „građaninu Isusovog kraljevstva“, jer je ovogodišnja uočnica blagdana uoči nedjelje kojom je navještena svetkovina Isusa Krista, Kralja svega stvorenja.
Prema pročitanom ulomku iz Poslanice Efežanima, “Bog uskrisi Krista od mrtvih i posjede sebi zdesna na nebesima iznad svakog vrhovništva i vlasti i moći i gospodstva i svakog imena imenovana ne samo na ovome svijetu, nego i u budućem“.
Isusu Kristu, „pravom Bogu i čovjeku, Otkupitelju i Spasitelju ljudskog roda, koji je izvor i središte naše vjere, pripadaju sva kraljevstva svijeta, čitav stvoreni kozmos, materija i duhovni svijet, zemlja i nebo u kojem se nadamo i mi gledati njegovu kraljevsku slavu“, istaknuo je mons. Sorić, upozorivši da su „zemaljska kraljevstva, društveno politički sustavi i njihovi vladari prolazna stvarnost, o čemu svjedoči i humanistička znanost koja istražuje, otkriva i tumači ljudsku prošlost“.
„Povijest, koju zovemo ‘učiteljica života’, ukazuje kako sve zemaljsko ima svoj rok trajanja, pokazuje prolaznost zemaljskih institucija i čovjeka. Vjernicima povijest svjedoči i da postoji samo jedan vječni Kralj, Isus Krist, čije ime stoji nad prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Zbog toga Isusa nazivamo Alfom i Omegom, kraljem koji je Gospodar vjekova i vremena, o kojem svjedoči i židovski natpis na drvu križa: ‘Isus Nazarećanin, kralj židovski’“, istaknuo je mons. Sorić.
Kada vjernici Isusu žele izraziti najuzvišeniju čast i najveću društvenu titulu, onda koriste pojam kralj, rekao je generalni vikar. „Isus je zaista Kralj svega stvorenoga jer u našem ljudskom rječniku, institucija kralja predstavlja vrh društvene hijerarhije, visokog vladara i vođu.
Ipak, Isus je netipičan kralj. Kralj svega stvorenja rekao je Pilatu: ‘Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta’. Razmišljajući o božanskom hodu Isusa zemljom, možemo uočiti kako njegova kraljevska titula i njegovo kraljevstvo nadilaze zemaljsko poimanje kralja i kraljevstva. Od betlehemske špilje do jeruzalemskog groba, od obala Galilejskog mora, preko Samarije do Judeje, vidimo da Isus nije tipičan ljudski kralj. Taj nebeski Kralj naviještao je istinsku pravednost, mir, poniznost, ljubav i brigu za svoje ‘podanike’. Njegova trnova kruna i drvo križa dokaz su drugačijeg kralja u odnosu na one povijesne. Taj netipični kralj pozivao je na ljubav prema neprijatelju i oprost prema bratu“, rekao je mons. Sorić, istaknuvši da kralj Isus nije poput ljudskih kraljeva okupljao vojsku, pozivao na osvetu, ubojstva, uništavanje naroda.
„Dok su ljudski kraljevi mačem osvajali, pljačkali i ubijali ljude, Isus, istinski Kralj, ima samo jednog neprijatelja, a to je zlo, grijeh. Grešnika je prihvaćao i pozivao na obraćenje, kako bi svaki grešnik bio dio njegovog kraljevstva“, poručio je mons. Sorić. Stoga jedino pred tim Kraljem spuštamo koljena, klečimo pred svetohraništem i zazivamo njegovo Kraljevstvo riječima: ‘Dođi kraljevstvo tvoje’.
Crkva zadnju nedjelju u liturgijskoj godini posvećuje duhovnom kraljevstvu vječnog Kralja, a čitanja svetkovine Krista Kralja pozivaju nas da propitamo koliko smo blizu Kristovom kraljevstvu, rekao je mons. Sorić.
„Sve što radimo, molimo, trudimo se, mora imati svoje ispunjenje u Kristu Kralju i njegovom kraljevstvu, jer konačni cilj vjerničkog života je pripadati kraljevstvu Isusa kralja“, poručio je predvoditelj slavlja, podsjetivši da je raskajani razbojnik na križu molio: „Isuse, sjeti me se kada dođeš u Kraljevstvo svoje!“.
Put dolaska u Isusovo kraljevstvo je jednostavan, u ljepoti Evanđelja i težak, u življenju tih principa, upozorio je mons. Sorić, rekavši da u Kraljevstvo nebesko dolazi onaj tko prihvaća evanđeosku logiku Isusa, a to znači oprostiti drugome, u čovjeku prepoznati brata, ne osvećivati se te prihvaćati prijestolje vječnog Kralja, a to je križ, „ljudski, simbol prokletstva, a kraljevski i nebeski znak spasenja“.
„Isus ne želi širiti svoje kraljevstvo ovom zemljom silom, vojskom i snagom ovoga svijeta. Opomena koju je izrekao Petru na Maslinskoj gori: ‘Djeni mač u korice!’ je svevremenska, nadvremenska. Isus isto i nama poručuje: vrati u korice mač jezika mržnje i osvete, klevete i proklinjanja, psovke i uvrede. Kraljevstvo nebesko postiže se kada donosimo mir Evanđelja među druge“, poručio je mons. Sorić.
Nebeskom kraljevstvu služio je i sv. Krševan, akvilejski mučenik za vrijeme Dioklecijanovih progona, čije se relikvije od 649. g. nalaze u Zadru. Taj rimski vojnik i časnik riskirao je karijeru konzula rimske provincije i vlastiti život zbog vjernosti Kristu. „Odrekao se ljudskog, da bi služio Nebeskom kraljevstvu. Sv. Krševan se odrekao mjesta konzula u Rimskom carstvu da bi postao glasnik velikog Kralja, da bi postao konzul Kristovog evanđelja, Božjeg kraljevstva“, rekao je mons. Sorić.
Podsjetio je da su se zadarski preci stoljećima okupljali u zadarskoj crkvi sv. Krševana i u molitvama tražili zagovor toga simbola grada Zadra, a gradska uprava stavila je lik sv. Krševana na zastavu i grb Grada Zadra.
„Sv. Krševan i drugi sveci ne žele biti simbolima, nego primjerima. Žele svjedočiti kako doći do Kraljevstva nebeskog. Znakovit je grafički prikaz sv. Krševana na grbu i zastavi Grada Zadra. Nadahnuti umjetnik prikazao je lik sv. Krševana na konju koji je u trku, uzdignutih nogu, u hitrosti. Kao da nam je umjetnik htio poručiti da trčanje, hitrost, brzina prema Nebeskom kraljevstvu mora biti u vjerničkoj svakodnevici“, rekao je mons. Sorić, potaknuvši da po primjeru sv. Krševana i mi usmjerimo naše korake i našu žurnost prema Kristu kralju i njegovom kraljevstvu kojem nikad neće biti kraja.
„Neka nam sv. Krševan pomogne ostvariti da, poput njega, budemo građanima Kristovog kraljevstva na nebesima“, poručio je mons. Sorić i čestitao svima Dan Grada. Na kraju Svečane Večernje, vikar Sorić blagoslovio je puk relikvijarom sv. Krševana u obliku ruke, pred kojim su nekad članovi zadarskog gradskog poglavarstva polagali prisegu da će upravljati gradom na opće dobro građana.
I.G.
Foto: I. Grbić
