Socijalizam je ‘neprijatelj križa’, kaže španjolski biskup
Europa

Socijalizam je ‘neprijatelj križa’, kaže španjolski biskup

Madrid, Španjolska, 19. studenog 2024. / 08:00 ujutro

Biskup José Ignacio Munilla iz Orihuela-Alicantea u Španjolskoj opisao je socijalizam kao ideologiju koja je “neprijatelj križa” na konferenciji o katolicima i javnom životu koju je prošlog vikenda organizirala Katolička udruga propagandista (zagovornika).

Tijekom svog govora pod naslovom „Razmišljanje i djelovanje u vremenima nesigurnosti“, Munilla je istaknuo da se „ne možemo suprotstaviti ovom napadu i ovom sustavnom nametanju novog društva samo kritikom i novim političkim vodstvom, već je potreban pokret obraćenika. Iz ove krize ćemo izaći samo obnovom svetosti.”

Također je ustvrdio da je društvu potrebna “promjena svjetonazora u kojoj ćemo iz neprijatelja križa postati ljudi križa” jer, naglasio je, “bez križa nema slave; velika je pogreška praviti dihotomiju između križa i sreće; križ nas vodi u slavu, a slava je potpuna sreća.”

U tom je kontekstu socijalizam opisao kao “ideologiju koja je neprijatelj križa” čija su sociološka i politička strujanja postala “grobnica naroda, u kojoj ‘država dadilja’ rješava sve probleme”, ne pozivajući se na žrtvu. i predanost pojedinaca.

Kao rezultat toga, stvara se „antropološka kriza, uzdižući je na razinu zakona i vrhovnog propisa, koja se nastoji pobuniti protiv prirodnog poretka, pretvarajući rane u prava umjesto prihvaćanja emocionalnih rana, ploda raspada obitelji. .”

Biskup je dodao kako „unutarnju čovjekovu prazninu nastojimo nadoknaditi konzumerizmom i materijalizmom; bježanje od afektivnog zauzimanja i otvaranja daru života; a patnja se tretira kao nešto što je nespojivo s ljudskim dostojanstvom: Ovaj svijet toliko pati zbog toga što ne želi patiti, zbog bijega od Kristova križa.”

Hadjadj: Suočavanje s neizvjesnošću je izazov na život ili smrt

Sa svoje strane, francuski filozof Fabrice Hadjadj obratio se općoj temi konferencije, “Quo Vadis? Razmišljanje i djelovanje u vremenima neizvjesnosti”, pozivajući svaku osobu da se uključi: “Kamo ideš? Ne ‘kamo ide svijet’, jer s ovim pitanjem čovjek može biti gledatelj i zadovoljiti se prigovaranjem.”

Hadjadj je istaknuo da život u vremenu neizvjesnosti “nije bilo kakav izazov”, već prije izazov koji je konfiguriran kao pitanje “ako ne časti, ono barem života ili smrti”. Da bismo to učinili, potrebno je “imati iscijeljenu dušu, prihvatiti imati tijelo izranjavano mučeništvom”.

Ujedno je istaknuo kako je neizbježno doživjeti “najmanje ispovjednu emociju: strah. Ne toliko zbog straha od smrti, koliko od straha da ćemo odgovoriti na izazov, od straha od održavanja reputacije da smo živi.”

U postmodernoj Europi taj je izazov utjelovljen u kontinentu, društvu koje „očajava nad onim što je ljudsko i danas teži konstitucionalizaciji abortusa i eutanazije; revidirati kolonijalnu povijest, stavljajući zajedno osvajača i misionara.”

To su zahtjevi „za koje mnogi misle da su povezani s afirmacijom individualne slobode, au stvarnosti proizlaze iz smrti težnje. Oni odgovaraju uznemirenosti očaja”, istaknuo je filozof.

Ayaan Hirsi: Što je manje kršćanske prisutnosti, veća je kriza

Na konferenciji je sudjelovala i aktivistica za ljudska prava Ayaan Hirsi Ali, koja je istaknula da “što je manje prisutnosti kršćanstva u društvu”, to je veća društvena kriza na Zapadu.

U svom izlaganju pod naslovom “Slobodna tražiti istinu”, Hirsi je objasnila da su multikulturalizam i globalizacija “dvije strane istog novčića”.

S jedne strane, postoji “retribalizacija društva, s rastom identitetskih grupa “koje nemaju nikakvu nacionalnu lojalnost zemlji koju zovu domom”. S druge strane, postoji isparavanje niza zajedničkih vrijednosti, fragmentacija društva te etnizacija i rasizacija svih političkih pitanja.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Hirsi je osudio “užasna ograničenja slobode izražavanja, vjere i ponovno oživljavanje [socially] prihvatljiv i legitiman rasizam protiv bijelaca i protiv Židova u Europi i Americi u ime intersekcijske društvene pravde.”

Također je upozorila na proliferaciju “pseudoreligija koje se predstavljaju kao jednake ili superiorne samom kršćanstvu” kao i na privlačnost “ideja koje izazivaju stvarnost” kao što je “postojanje više rodova”.

Ti trendovi, po njezinu mišljenju, stvaraju sve veće poteškoće u učenju djece o razlici između dobra i zla. Na sveučilištu je potraga za istinom zamijenjena “razvojem narativa”, dok je “potraga za izvrsnošću kroz zasluge označena kao neprijatelj različitosti”.

“Ako se ovaj trend nastavi, to će označiti početak pada”, naglasila je.

Obnova snažnog i pouzdanog kršćanstva

Za Hirsija, “moramo obnoviti snažno i pouzdano kršćanstvo. Crkve moraju prestati prihvaćati svaki novi hir i oživjeti pravu poruku i Kristova učenja.”

Također je pozvala na “odupiranje tekućem demografskom padu” u Europi tako što će mladima učiniti privlačnim sklapanje braka i stvaranje obitelji. Također je pozvala škole, sveučilišta i umjetnost da prepoznaju “svoju ulogu u promicanju kršćanskog etosa koji je doveo do formiranja institucija koje Zapad čine izvanrednim.”

“Nijedna od ovih promjena ne može se postići ako se ne organiziramo, ne sudjelujemo i ne mobiliziramo da postignemo snažnu većinu koja sudjeluje i djeluje. Samo vraćanjem osjećaja zajedništva temeljenog na zajedničkim vrijednostima, a ne na razlikama, moći ćemo izgraditi jača i kohezivnija društva u ovim nesigurnim vremenima”, zaključila je.

Prisutnost mladih na konferenciji

26. konferencija o katolicima i javnom životu nastojala je posebno doprijeti do mladih, nudeći neke posebne mogućnosti, poput okruglog stola s digitalnim misionarima.

Na njemu je sudjelovalo 1000 mladih iz različitih španjolskih gradova koji su čuli svjedočanstva i ohrabrenje od tri evangelizatora na društvenim mrežama: između ostalih Carlosa Taracene, Carle Restoy i Irene Alonso.

Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.

Nicolás de Cárdenas

Nicolás de Cárdenas dopisnik je ACI Prensa iz Španjolske od srpnja 2022. U svojoj novinarskoj karijeri specijalizirao se za društveno-religijske teme, a radio je i za lokalne i međunarodne civilne udruge.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Publika eruptira od bijesa dok se upravitelji protive isticanju pro-life zastave na katoličkim školama u Torontu

Katoličke vijesti

Papa Franjo poručuje svjetskim župnicima: Crkva ne bi mogla bez vas

Katoličke vijesti

Hoće li katolička crkva u Buffalu postati džamija? Evo što trebate znati

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti