Šest migranata ubijeno je nakon što su vojnici pucali na vozilo koje je izbjegavalo vojnu kontrolnu točku u meksičkoj južnoj državi Chiapas – tragediju koju su meksički biskupi osudili kao “nerazmjernu upotrebu smrtonosne sile od strane državnih agenata”.
Zeleni kamion koji je prevozio 33 migranta nije se zaustavio na kontrolnoj točki otprilike 50 milja od granice s Gvatemalom, u 20:50 1. listopada, izazvavši vatru dvojice vojnika, navodi se u priopćenju vojske sljedećeg dana. U incidentu je ubijeno šest migranata, dok je 10 ozlijeđeno, a 17 je pobjeglo neozlijeđeno. Migranti su došli iz Nepala, Pakistana, Indije, Saudijske Arabije, Egipta i Kube.
Vojska je priopćila da su dva vojnika otvorila vatru na vozilo koje se kretalo velikom brzinom i izbjegavalo. Dodaje se da su iza njih išla još dva kamiona, “slična onima koje koriste kriminalne skupine u regiji”. “Vojno osoblje je izvijestilo da je čulo pucnje, pa su dva (vojnika) pucala iz oružja, zaustavivši jedan od kamiona s ravnom platformom”, stoji u priopćenju.
Ministarstvo za migrante Meksičke biskupske konferencije izrazilo je solidarnost sa žrtvama i pozvalo na “ozbiljnu, nepristranu i istragu” pucnjave. Ministarstvo za migrante dodalo je u priopćenju od 3. listopada: “Ova tragedija nije nastala kao izolirani incident, već kao posljedica militarizacije imigracijske politike i povećane prisutnosti oružanih snaga na južnoj granici zemlje, koja je bila konstanta.”
Colectivo de Monitoreo de la Frontera Sur, kolektiv organizacija za ljudska prava i migracije pod pokroviteljstvom Iberoameričkog sveučilišta kojim upravljaju isusovci, rekao je u izjavi od 2. listopada da su smrtni slučajevi migranata “izravna posljedica naređivanja vojnog raspoređivanja radi obuzdavanja migracijskih tokova pod logikom progona, a ne zaštite prema ljudima u pokretu, zlostavljajući i dehumanizirajući ljude, dovodeći njihov fizički i emocionalni integritet i živote u opasnost.”
Smrti su skrenule pozornost na pojačanu provedbu imigracijskih mjera u Meksiku tijekom 2024. jer je zemlja zadržala rekordan broj migranata koji su prolazili kroz zemlju u nadi da će doći do američke granice.
Pojačana provedba prije američkih izbora u studenom poklopila se s Bidenovom administracijom koja je postavila ograničenja za tražitelje azila, što je rezultiralo smanjenjem zadržavanja migranata na američkoj granici.
Meksički dužnosnici pritvorili su 712.226 migranata tijekom prvih šest mjeseci 2024., što je gotovo trostruko više od ukupnog broja prošle godine, piše The Washington Post. Mnogi od tih migranata šalju se u južni Meksiko – ali ne deportiraju – gdje ponovno kreću na sjever, prema katolicima koji rade s migrantima.
Susreti migranata na južnoj granici SAD-a pali su za 77% od prosinca – nakon sastanka na vrhu između meksičkih i američkih sigurnosnih dužnosnika – prema Postu.
“Zbog pooštravanja politike u Sjedinjenim Državama, Meksiko također pooštrava svoju politiku”, rekao je za OSV News otac Scalabrinian Julio López, izvršni tajnik službe za migrante Meksičke biskupske konferencije.
To pooštravanje politike u Meksiku izaziva zabrinutost kod skupina koje rade s migrantima.
“Meksičke migracijske politike stvaraju kontekst nasilja, nesigurnosti i rizika za tisuće ljudi, uzrokujući ozbiljna kršenja ljudskih prava. Prisiljavaju ih na riskantne, tajne i sve skuplje rute, upadajući u mreže trgovine i krijumčarenja”, kolektiv za ljudska prava i migracijske organizacije, rekli su u svom priopćenju.
Migranti prelaze u Chiapas iz susjedne Gvatemale, ali regija je prepuna nasilja jer kriminalne skupine osporavaju unosne koridore za krijumčarenje droge i migranata. Nasilje je natjeralo mještane da pobjegnu prema Gvatemali tražeći sigurnost, što je natjeralo katoličke vođe da dovedu u pitanje reakciju meksičke vlade i ulogu vojske u promicanju javne sigurnosti.
“U Chiapasu se nastavlja napredovanje kriminalnih skupina, dovodeći u opasnost migrante i ljude kojima je potrebna međunarodna zaštita koji prolaze kroz teritorij, gdje su izloženi zlostavljanju, iznudi i smrti”, rekla je skupina.
Meksiko je nedavno odobrio ustavne promjene kojima su militarizirane policijske snage poznate kao Nacionalna garda stavljene pod zapovjedništvo vojske.
“Ozbiljan dio koji sada imamo u ovome (je) uloga vojske u aktivnostima koje joj ne odgovaraju”, rekao je Tonatiuh Guillén, bivši šef Nacionalnog imigracijskog instituta, za OSV News. “Već smo imali mnogo znakova zlostavljanja od strane vojske”, rekao je.
Guillen je podnio ostavku na mjesto povjerenika za useljeništvo 2019. nakon što je Meksiko pristao rasporediti svoju novoformiranu Nacionalnu gardu na svoje sjeverne i južne granice kako bi zaustavio migraciju. Raspoređivanje je uslijedilo nakon što je tadašnji predsjednik Donald Trump zaprijetio Meksiku eskalacijom carina na uvoz ako se transmigracija kroz zemlju ne zaustavi.
Sa sporazumom sa Sjedinjenim Državama iz 2019., “Doveli smo vojsku kao snagu za kontrolu migracija”, rekao je Guillen.
Predsjednica Claudia Sheibaum, koja je preuzela dužnost 1. listopada, inzistirala je u svom inauguracijskom govoru: “Potpuno su u krivu oni koji vjeruju da je Nacionalna garda pod Tajništvom (zapovjedništvom) obrane militarizacija.” Također je rekla da u Meksiku “nema izvanrednog stanja, nema kršenja ljudskih prava. Ono što imamo je više demokracije, više sloboda i vladavine prava.”
