Kardinal Parolin osudio ratove, pobačaj, rodnu ideologiju i represiju u obraćanju UN-u
Europa

Kardinal Parolin osudio ratove, pobačaj, rodnu ideologiju i represiju u obraćanju UN-u

Djelatnici ACI Prensa, 1. listopada 2024. / 16:45

Kardinal Pietro Parolin, vatikanski državni tajnik, obratio se 28. rujna na 79. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, dotaknuvši se nekoliko najhitnijih pitanja od međunarodnog značaja, uključujući situaciju u Nikaragvi i Venezueli, kao i ratovi u Ukrajini i Svetoj zemlji.

Kardinal je osudio “alarmantan porast broja sukoba diljem svijeta i ozbiljnost njihovog nasilja” i požalio se da to uzrokuje “znatan gubitak nevinih života i ogromnu količinu razaranja”.

Također je pozvao na “ne ostavljanje nikoga” i “zajedničko djelovanje za napredak mira”. Ispod je sedam ključnih točaka koje je iznio u svom govoru.

1. Sloboda u Venezueli i Nikaragvi

Vatikanski dužnosnik izrazio je zabrinutost zbog napada koje provodi diktatura nikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege i njegove supruge, potpredsjednice Rosario Murillo, protiv “osoblja i institucija Crkve, koje izravno utječu na delikatno pitanje vjerskih sloboda”, ističući da uvijek mora biti zajamčeno.

Parolin je naznačio da je Sveta Stolica otvorena za dijalog s poštovanjem s vlastima te srednjoameričke zemlje “kako bi se riješile poteškoće i promicao mir, bratstvo i sloga za dobrobit svih”.

Također je naglasio da venezuelanski narod, “unatoč brojnim izazovima s kojima se suočava… i dalje vjeruje demokratskim vrijednostima ugrađenim u ustav.”

Žalio se zbog krize koja je izbila nakon predsjedničkih izbora u zemlji 28. srpnja i rekao da Sveta Stolica, “duboko ožalošćena i zabrinuta”, poziva vlasti “da poštuju i štite život, dostojanstvo, ljudska prava i temeljne slobode svojih građana .”

2. Poštivanje života i odbacivanje surogat majčinstva

Govoreći pred Općom skupštinom UN-a, Parolin nije oklijevao potvrditi da “život ljudskog bića mora biti zaštićen od trenutka začeća do trenutka prirodne smrti. Ne učiniti to jedan je od najvećih oblika siromaštva našeg vremena.”

Kardinal je također opisao kao “žalosnu” praksu surogat majčinstva, poznatu i kao “rent-a-womb”, koja je sve raširenija i prihvaćenija u današnjim društvima. Istaknuo je da “to predstavlja tešku povredu dostojanstva žene i djece, koja se temelji na iskorištavanju materijalnih potreba majke” te istaknuo da je dijete uvijek dar, a “nikada temelj trgovačkog ugovora”.

“Slijedom toga, Sveta Stolica poziva međunarodnu zajednicu na nastojanje da se ta praksa univerzalno zabrani”, rekao je.

3. Rodna teorija je “ideološka kolonizacija”

Usprkos izričitu podršku UN-a za rodnu ideologiju, Parolin je bio odlučan tvrdeći da je “izuzetno opasna jer poništava razlike u svojoj tvrdnji da sve učini jednakima”. Također je odbacio instrumentalizaciju demokracije za promicanje “prava koja čak nisu u potpunosti u skladu s onima izvorno definiranim”, kao što je praksa pobačaja.

Kardinal je vjerojatno mislio na UN-ovu Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine.

Kardinal je ustvrdio da se radi o jasnim “slučajevima ideološke kolonizacije, u kojoj rodna teorija igra središnju ulogu”, te pozvao na obranu vrijednosti i prava utemeljenih na ljudskom dostojanstvu i općem dobru.

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

4. Rat u Ukrajini i Svetoj zemlji

Kardinal je ponovio riječi pape Franje, rekavši da svijet sada proživljava “treći svjetski rat u komadićima”.

Što se tiče rata u Ukrajini, Parolin je naznačio da se “suočavamo sa situacijom koja zahtijeva hitnu akciju kako bi se izbjegla daljnja eskalacija i stvorio put prema pravednom i mirnom rješenju”.

Također je dodao da “iako su diplomatski napori ključni, jasno je da vojni angažman i dalje prevladava. Stoga je bitno pronaći načine za poticanje gesta dobre volje i sredstva izravnog dijaloga između uključenih strana.”

U Svetoj zemlji kardinal je izrazio zabrinutost zbog nestabilnosti u regiji koja je nastupila “osobito nakon terorističkog napada koji su 7. listopada 2023. u Izraelu izveli Hamas i druge palestinske naoružane skupine”. Međutim, požalio se na “veliki broj civilnih žrtava” izraelskog vojnog odgovora i komentirao da “pokreće mnoga pitanja o njegovoj proporcionalnosti”.

Preko Parolina, Sveta Stolica je u UN-u naglasila da je “nužan trenutni prekid vatre u Gazi i na Zapadnoj obali, kao i oslobađanje izraelskih talaca u Gazi”, uz “humanitarnu pomoć palestinskom stanovništvu”.

Za Vatikan je jedina održiva opcija za mir “dvije države s posebnim statusom za Jeruzalem” i da dvije zaraćene strane odustanu od “svih oblika nasilja, prisile i jednostranih akcija, poput izraelskih naselja u Palestini. teritoriji.”

5. Zabrinutost za Libanon

Parolin se osvrnuo na izraelska bombardiranja i napade posljednjih dana koji su ozbiljno pogodili libanonsko stanovništvo, uključujući kršćansku zajednicu. Napomenuo je da ova situacija dovodi cijeli region u opasnost. “To je dovelo do znatnog broja raseljenih osoba i znatnih gubitaka ljudskih života, među kojima ima mnogo civila, uključujući djecu”, rekao je.

“Sveta Stolica poziva sve strane da se pridržavaju načela međunarodnog humanitarnog prava i da zaustave eskalaciju i zaključe prekid vatre bez odgode”, dodajući da je “potreban snažan kršćanski glas koji će voditi naciju kroz ovu krizu bez presedana. ”

6. Obrana progonjenih kršćana i siromaha

“Otprilike 1 od 7 kršćana [more than 365 million people] podvrgnuti su značajnim razinama progona na temelju vjerskih uvjerenja. Broj napada na kršćanske crkve i imovinu značajno se povećao 2023., s više kršćana nego ikad koji su pretrpjeli nasilne napade”, rekao je kardinal, osvrćući se na pitanje vjerskih sloboda.

Kardinal je pozvao nacije da se posvete očuvanju mira i povratku “korijenima, duhu i vrijednostima” na kojima je utemeljen UN.

“Sveta Stolica, kao što je činila proteklih šest desetljeća, nastavlja podupirati rad Ujedinjenih naroda, dajući svoj glas u obranu siromašnih, onih u ranjivim situacijama, podržavajući svaki mirovni proces i inicijativu”, rekao je. zaključio.

7. Promicanje razvoja za promicanje mira

Parolin je rekao da “nije dovoljno eliminirati instrumente rata; potrebno je iskorijeniti njegove temeljne uzroke. Prva od njih je glad, pošast koja i dalje pogađa cijela područja našeg svijeta, dok su druge obilježene ogromnim bacanjem hrane.”

Također je kritizirao “rast vojne potrošnje” koji mnoge zemlje bilježe, nauštrb inicijativa koje pridonose promicanju iskorjenjivanja gladi i siromaštva. To, rekao je, mora “i dalje biti glavni cilj svih budućih akcija, imajući na umu da je razvoj ime mira”.

Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.

Andrés Henriquez

Andrés Henríquez je venezuelanski pisac specijaliziran za religiju i politiku s više od pet godina iskustva u dvojezičnim medijima. Član je Regnum Christi Federation.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kršćani u Gazi suočavaju se s ‘najgorim razdobljem’ od početka rata, kaže izvješće

Katoličke vijesti

Može li Euro 2024. pomoći Njemačkoj da izađe iz recesije?

Katoličke vijesti

Crkva u Meksiku osuđuje ubojstvo 8-godišnje djevojčice, odmazdu osvetnika

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti