Iskorenjivanje siromaštva, osiguravanje nuklearnog razoružanja i reguliranje umjetne inteligencije, ili AI, bila su među temama koje je Sveta Stolica istaknula na Summitu budućnosti Ujedinjenih naroda 2024., održanom od 22. do 23. rujna u New Yorku u sjedištu UN-a.
Summit — kojem su prethodili “dani akcije” od 20. do 21. rujna, a predložio ga je glavni tajnik UN-a António Guterres u svom izvješću za 2021., “Naš zajednički plan” — okupio je svjetske čelnike da “stvore novi međunarodni konsenzus o tome kako ćemo ostvariti bolju sadašnjost i zaštitu budućnosti”, navodi se na web stranici UN-a posvećenoj događaju.
To izvješće i summit ukazali su na “ozračje nepovjerenja” koje potkopava učinkovitu globalnu suradnju, što je istaknuo i kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, u svom govoru na skupu 23. rujna.
“Sadašnji summit sazvan je u kontekstu očite krize u multilateralnom sustavu”, rekao je Parolin. “To se uvelike može pripisati eroziji povjerenja među nacijama, što dokazuje rastuća prevalencija i intenzitet sukoba.”
Više od 120 oružanih sukoba trenutačno se odvija diljem svijeta, a uključuje više od 60 država i 120 nedržavnih oružanih skupina, prema podacima Međunarodnog odbora Crvenog križa koji pruža humanitarnu pomoć i promiče zakone koji štite žrtve rata. ICRC je također rekao u svibnju na blogu da je većina sukoba nemeđunarodne prirode, pri čemu se broj takvih sukoba utrostručio od 2000.
Ipak, usred takvih sukoba, “ovaj bi samit trebao biti izvor i razlog za nadu”, rekao je Parolin.
Kardinal je citirao videoporuku pape Franje na TED konferenciji 2017. u Vancouveru, Britanska Kolumbija, u kojoj je papa rekao da biti pun nade “ne znači biti optimistički naivan i ignorirati tragediju s kojom se čovječanstvo suočava”.
Papa je u toj poruci objasnio: „Nada je krepost srca koje se ne zatvara u tamu, koje se ne zadržava na prošlosti, ne snalazi se samo u sadašnjosti, već je sposobno vidjeti sutra. “
Parolin je rekao sudionicima samita da “budućnost treba graditi na temeljima načela, uključujući urođeno, Bogom dano dostojanstvo svakog pojedinca, promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, jednakost i suvereno dostojanstvo svih nacija i uspostavu povjerenja između njih.”
Iz tog razloga, rekao je, “postoji potreba za preispitivanjem akcija u nizu područja”.
Iskorjenjivanje siromaštva “mora ostati sveobuhvatni cilj svih budućih akcija”, s političkom voljom za održivi razvoj koja je ključna za “mirnu i prosperitetnu budućnost”, rekao je Parolin.
Nužni su “reforma međunarodnih financijskih institucija, restrukturiranje duga i provedba strategije oprosta dugova”, rekao je.
“Opće razoružanje” i “potpuna eliminacija nuklearnog oružja” također su ključni za postizanje svjetskog mira, s “uskim geopolitičkim razmatranjima” ostavljenim po strani i “snažnim gospodarskim lobijima… otporom” kako bi se osiguralo ljudsko dostojanstvo i cjeloviti razvoj za pojedince i zajednice, rekao je Parolin.
Osim toga, rekao je kardinal, “postoji hitna potreba za reguliranjem” umjetne inteligencije, koju je Franjo nedavno opisao kao “uzbudljiv i zastrašujući alat”.
“Sveta Stolica zalaže se za regulatorni okvir za etiku umjetne inteligencije koji obuhvaća životni ciklus umjetne inteligencije i bavi se, između ostalog, zaštitom podataka, odgovornošću, pristranostima i utjecajem umjetne inteligencije na zapošljavanje”, rekao je Parolin.
Kardinal je također pojasnio da Crkva pojmove “seksualno i reproduktivno zdravlje” i “reproduktivna prava”, koji se koriste u dokumentima i programima UN-a, shvaća kao “primjenjive na holistički koncept zdravlja” koji je u skladu s puninom crkvenog učenja o ljudskoj seksualnosti. .
“Sveta Stolica ne smatra pobačaj ili pristup pobačaju ili lijekovima za pobačaj dimenzijom ovih pojmova”, rekao je Parolin.
Dodao je: “Što se tiče ‘roda’, Sveta Stolica shvaća da je pojam utemeljen na biološkom spolnom identitetu koji je muškarac ili žena.”
“Promišljajući budućnost prije svega treba uzeti u obzir potrebe i interese budućih generacija”, rekao je.
“Ako je dostojanstvo temelj, a cjeloviti ljudski razvoj cilj naše budućnosti, dijalog je nužno sredstvo”, dodao je.
“Danas blijedi osjećaj pripadnosti jednoj ljudskoj obitelji, a san o zajedničkom radu za pravdu i mir čini se zastarjelim i utopijskim”, upozorio je. “To ne mora biti slučaj, ako postoji volja da se uključi u istinski dijalog.”
Citirajući Franjin govor Općoj skupštini UN-a 2015., kardinal je rekao: “Sadašnje nas vrijeme poziva da damo prednost djelima koja generiraju nove procese u društvu, kako bismo donijeli plodove u značajnim i pozitivnim povijesnim događajima… Budućnost zahtijeva od nas kritične i globalne odluke u svjetlu sukoba koji povećavaju broj isključenih i onih u potrebi.”
