Crkva Gospe od Kovčega Saveza ponovno otvorena u Svetoj zemlji, posvećen novi oltar
Europa

Crkva Gospe od Kovčega Saveza ponovno otvorena u Svetoj zemlji, posvećen novi oltar

Jeruzalem, 12. rujna 2024. / 07:00 sati

Dana 31. kolovoza, točno 100 godina nakon posvećenja, crkva Naše Gospe od Kovčega Saveza ponovno je otvorena za štovanje na brdu Kiryat Yearim, devet milja od Jeruzalema.

Crkva, koja je četiri godine bila zatvorena zbog radova na obnovi, stoji na vrhu brda s pogledom na (muslimansko) selo Abu Gosh. S vrha posjetitelji mogu vidjeti Jeruzalem.

Pogled s brda Kiryat Yearim, gdje se nalazi crkva Gospe od Zavjetnog kovčega. U podnožju brda nalazi se muslimansko selo Abu Gosh, s vidljivim Jeruzalemom u pozadini, udaljenim nešto više od devet milja. Mjesto, koje se u Bibliji spominje kao
Pogled s brda Kiryat Yearim, gdje se nalazi crkva Gospe od Kovčega Saveza. U podnožju brda nalazi se muslimansko selo Abu Gosh, s vidljivim Jeruzalemom u pozadini, udaljenim nešto više od devet milja. Mjesto, koje se u Bibliji spominje kao “Kiriath-Jearim”, imalo je važnu ulogu u povijesti židovskog naroda, jer je tu Kovčeg Saveza počivao oko 20 godina dok ga kralj David nije donio u Jeruzalem. Zasluge: Marinella Bandini

Mjesto, koje se u Bibliji spominje kao “Kiriath-Jearim”, imalo je važnu ulogu u povijesti židovskog naroda budući da je ovdje počivao Kovčeg Saveza nakon što je vraćen od Filistejaca (vidi Prva Samuelova 6).

Kovčeg je sadržavao dvije kamene ploče na kojima je bilo ispisano Deset zapovijedi — Božji savez sa židovskim narodom — i bio je znak Božje prisutnosti među njegovim narodom.

Prema Bibliji, ugošćen je u Abinadabovoj kući, gdje je ostao oko 20 godina (vidi 1. Samuelova 7,1-2) dok ga kralj David nije donio u Jeruzalem.

Iz tog razloga i danas to mjesto posjećuju mnoge skupine Židova.

Na vrhu brežuljka oko petog stoljeća sagrađena je bizantska bazilika. Današnja crkva, čiji je kamen temeljac postavljen 1920. godine, stoji na ostacima te građevine. Posvetio ju je 1924. godine tadašnji jeruzalemski latinski patrijarh Luigi Barlassina i posvetio Gospi od Kovčega zavjeta.

Crkva Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu (izvana). Crkva je posvećena Djevici Mariji, koju kršćani također časte naslovom
Crkva Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu (izvana). Crkva je posvećena Djevici Mariji, koju kršćani također časte naslovom “Kovčeg saveza”. „Savez Boga s njegovim narodom nalazi svoje ispunjenje u Isusu Kristu koji više nije samo znak Božje prisutnosti nego sam Bog među nama. Marija je novi Kovčeg Saveza jer je u svojoj utrobi nosila samoga Krista”, rekao je u propovijedi kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema. Zasluge: Marinella Bandini

Kardinal Pierbattista Pizzaballa, sadašnji latinski patrijarh Jeruzalema, nedavno je došao u baziliku posvetiti njezin novi oltar povodom ponovnog otvaranja crkve.

“Ovo ponovno otvaranje je trenutak povjerenja u budućnost, želja da se počne ispočetka, a to je ono što nam najviše treba u ovom trenutku, kada sve oko nas govori o smrti i kraju”, rekao je za CNA nakon proslave 31. kolovoza. .

Otvaranje vrata crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu 31. kolovoza 2024. za svečano slavlje s obredom posvete oltara, pod predsjedanjem kardinala Pierbattiste Pizzaballe, latinskog patrijarha jeruzalemskog. Zasluge: Fotografija ljubaznošću Latinskog patrijarhata Jeruzalema
Otvaranje vrata crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu 31. kolovoza 2024. za svečano slavlje s obredom posvete oltara, pod predsjedanjem kardinala Pierbattiste Pizzaballe, latinskog patrijarha jeruzalemskog. Zasluge: Fotografija ljubaznošću Latinskog patrijarhata Jeruzalema

“Uspon na ovu planinu, blagoslovljenu prisutnošću Gospodinovom”, dodao je, “poziva nas da imamo široku i dalekovidnu perspektivu na događaje i da se ne zatvaramo u dramatičnom sadašnjem trenutku.”

Domaćini događaja bili su Sestre svetog Josipa od ukazanjafrancuska kongregacija koju je 1832. godine osnovala majka Emilie De Vialar, koja posjeduje i upravlja crkvom i okolnim imanjem.

Potpuni detalji o tome kako su sestre stekle zemlju izgubljeni su u povijesti, ali se usredotočuje na jednu od sestara reda koja je umrla 1927. Sestra Josephine Rumèbe, koja je pokopana u crkvi, navodno je bila obdarena posebnim mističnim darovima i uspjela steći zemlju u ime sestara. Priča kaže da je na raspolaganju imala 5000 franaka te je za kupnju zatražila pomoć svećenika. Kako bi spriječio konkurentskog kupca da ga dobije, klerik je cijelo brdo osigurao za 20.372 franaka. Začudo, kada je sestra Josephine prebrojala zlatnike skrivene u svojoj sobi, iznos je odgovarao točno onome što joj je trebalo.

Kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, izlijeva krizmeno ulje na novi oltar crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu. Dana 31. kolovoza 2024. godine predvodio je svečano misno slavlje s obredom posvete oltara, čime je crkva ponovno otvorena nakon četiri godine obnove i održavanja. Zasluge: Marinella Bandini
Kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, izlijeva krizmeno ulje na novi oltar crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu. Dana 31. kolovoza 2024. godine predvodio je svečano misno slavlje s obredom posvete oltara, čime je crkva ponovno otvorena nakon četiri godine obnove i održavanja. Zasluge: Marinella Bandini

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Posveta novog oltara u bazilici održana je nakon izgovaranja vjerovanja i pjevanja litanija. Kardinal je u oltar stavio relikvije, uključujući relikvije Majke Emilie De Vialar, koja je 1951. godine proglašena svetom. Uslijedilo je pomazanje oltara krizmanim uljem, kađenje oltara, pokrivanje oltara i osvjetljenje oltara.

Relikvije postavljene unutar novog oltara crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu, koju je posvetio kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, 31. kolovoza 2024. Među relikvijama su i one Majka Emilie De Vialar, utemeljiteljica Sestara sv. Josipa od ukazanja, reda koji posjeduje crkvu i okolna imanja. Zasluge: Marinella Bandini
Relikvije postavljene unutar novog oltara crkve Naše Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu, koju je posvetio kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, 31. kolovoza 2024. Među relikvijama su i one Majka Emilie De Vialar, utemeljiteljica Sestara sv. Josipa od ukazanja, reda koji posjeduje crkvu i okolna imanja. Zasluge: Marinella Bandini

„Savez Boga s njegovim narodom nalazi svoje ispunjenje u Isusu Kristu koji više nije samo znak Božje prisutnosti nego sam Bog među nama. Marija je novi Kovčeg Saveza jer je u svojoj utrobi nosila samoga Krista“, rekao je kardinal u homiliji pozvavši vjernike da po uzoru na Djevicu Mariju obnove svoje pouzdanje u Boga kao Gospodara povijesti i djelovanja. unutar povijesti.

Pri ulasku u crkvu, čije su ikonografske elemente izradili umjetnici Ave centra pokreta fokolara, pogled privlači zlatni plamen koji izbija iz središta apside.

Kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, slavi euharistijsku liturgiju na oltaru koji je posvetio u crkvi Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu 31. kolovoza 2024. Autor: Marinella Bandini
Kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema, slavi euharistijsku liturgiju na oltaru koji je posvetio u crkvi Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu 31. kolovoza 2024. Autor: Marinella Bandini

Poseban ukras koji s jedne strane dočarava biblijsko značenje vatre koja simbolizira Božju prisutnost, as druge strane povezuje se s poviješću ovoga mjesta, a posebno s vizijom sestre Jozefine o “ognjenoj planini”. značaj ovdje.

Dok je još bila mlada postulantica u Francuskoj, za vrijeme euharistijskog klanjanja, sestra Josephine je imala viziju plamena koji oblikuje planinu s Isusom iznad njih umjesto hostije. Vizija je tada nestala, a tek 50 godina kasnije, u vrijeme polaganja kamena temeljca crkve, otkriveno joj je da je „ognjena planina“ doista Kiryat Yearim, koju je ona nazivala „Svetom Gorom“. ”

Sestra Valentina Sala, sadašnja provincijalka kongregacije za Svetu zemlju, odmah je osjetila snažnu povezanost s ovim mjestom. Za CNA je ispričala: “Prvi put kad sam došla ovamo na nekoliko tjedana, sestra me odvela u Kiryat Yearim. Klečao sam na grobu sestre Josephine i molio se za povratak ako je to Božja volja.”

Sestra Valentina Sala, sadašnja provincijalka Družbe sestara sv. Josipa od ukazanja za Svetu zemlju, moli se na grobu sestre Josephine Rumèbe, utemeljiteljice samostana i crkve u Kiryat Yearimu. “Prvi put kad sam došao ovamo na nekoliko tjedana, sestra me odvela u Kiryat Yearim. Klečala sam na grobu sestre Josephine i molila se da se vrati ako je to Božja volja”, ispričala je za CNA. Zasluge: Marinella Bandini
Sestra Valentina Sala, sadašnja provincijalka Družbe sestara sv. Josipa od ukazanja za Svetu zemlju, moli se na grobu sestre Josephine Rumèbe, utemeljiteljice samostana i crkve u Kiryat Yearimu. “Prvi put kad sam došao ovamo na nekoliko tjedana, sestra me odvela u Kiryat Yearim. Klečala sam na grobu sestre Josephine i molila se da se vrati ako je to Božja volja”, ispričala je za CNA. Zasluge: Marinella Bandini

Uz stotu obljetnicu posvete crkve sestra Valentina istaknula je i važnost ovog mjesta za svoju zajednicu, čija je karizma služenje potrebama ljudi djelima milosrđa.

“Što je dobrotvorni rad? Ono što ljudima danas treba nije samo zdravstvena skrb ili obrazovanje; postoji glad i žeđ za Bogom. Moramo biti u stanju prepoznati tu potrebu, pomažući onima koji ovdje dolaze slušati njegov glas. Trebamo mjesta gdje ljudi mogu zastati i odmoriti se s Bogom”, rekla je.

Kad je izgradnja crkve bila pri kraju, sestra Josephine imala je viziju Djevice Marije, na vrhu crkve, okrenuta prema Jeruzalemu s raširenim rukama u gesti dijeljenja milosti. Kip sada stoji iznad crkve da podsjeća na tu viziju, okrenut od onih koji ulaze i usmjeren prema Jeruzalemu.

“Ovo mjesto, koje priziva savez, poziva nas da se izjednačimo s Bogom i da budemo pod tim blagoslovom”, zaključila je sestra Valentina.

To je i značenje riječi koje je na kraju misnog slavlja uputila nazočnima, velikoj većini domaćih vjernika kako iz Jeruzalema tako i iz Galileje.

Stotine lokalnih vjernika iz Jeruzalema i Galileje nazočilo je svečanoj misi s obredom posvete oltara, kojom se obilježava ponovno otvaranje crkve Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu, 31. kolovoza 2024. Sto godina prije, sestra Josephine Rumèbe iz Sestara sv. Josipa od ukazanja pisala je o tome da je vidjela viziju
Stotine lokalnih vjernika iz Jeruzalema i Galileje nazočilo je svečanoj misi s obredom posvete oltara, kojom se obilježava ponovno otvaranje crkve Gospe od Kovčega Saveza u Kiryat Yearimu, 31. kolovoza 2024. Sto godina prije, sestra Josephine Rumèbe iz Sestara sv. Josipa od ukazanja napisala je kako je vidjela viziju “množine koja hrli prema bazilici. Vidjela sam svećenike, sestre našeg reda, a zatim muškarce i žene svijeta koji su čak bili ugodniji Bogu od svih ostalih, svete duše sjajne poput zvijezda.” Zasluge: Marinella Bandini

“Sestra Josephine vas je već vidjela u raznim vizijama: ‘Vidjela sam gomilu kako hrli prema bazilici. Vidio sam svećenike, sestre našeg reda, a zatim muškarce i žene svijeta koji su bili još ugodniji Bogu od svih ostalih, svete duše kako sjaje poput zvijezda.’”

Nastavila je: “A što ako smo mi ta vizija? Što ako smo mi ta budućnost? Naravno, jesmo! Od sada ćete vi biti ti koji će oživjeti ovo brdo, ovaj savez između Boga i njegova naroda. Dođite, žurite, ostanite, osjećajte se kao kod kuće. Ne postoji samo novoobnovljena crkva koju treba vidjeti, već i Prisutnost koju treba otkriti: odvojite vrijeme za boravak s Gospodinom. Što može biti ljepše… Mnoge milosti čekaju da budu podijeljene odavde!”

Marinella Bandini

Rođena i odrasla u Italiji, Marinella Bandini profesionalna je novinarka od 2008. Radi za nekoliko novinskih agencija i internetskih novina u katoličkom prostoru. Trenutačno smještena u Jeruzalemu, surađuje s Kustodijom Svete zemlje.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Katoličke službe pomoći povećavaju napore u Gazi unatoč smrti humanitarnih radnika

Katoličke vijesti

Nadbiskup Guadalajare papi Franji o zabrani latinske mise: ‘Ne dopustite da se to dogodi’

Katoličke vijesti

3 države uklanjaju definiciju braka iz državnih ustava

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti