Ravnatelj bečkog Caritasa Klaus Schwertner pozvao je na opće društveno zalaganje za rastuću ljudsku usamljenost, prenosi IKA.
“Samoća je nevolja našega vremena, mnogo raširenija nego što to mislimo, a istodobno je još uvijek velika tabu tema”, poručio je Schwertner u priopćenju.
Prema istraživanju Caritasa i instituta SORA, 570.000 ljudi u Austriji osjećaju se usamljenost više od polovice vremena. Kao jedan od odgovora na taj problem, Caritas je tijekom pandemije uspostavio “mrežu čavrljanja”. Schwertner je pozvao i austrijsku saveznu vladu da tu temu napokon stavi na dnevni red.
Samoća je već dugo civilizacijska bolest, a pojačala se tijekom pandemije i uslijed poskupljenja, tvrdi Schwertner. “Zadaća ukupnog društva i politike jest usamljene ljude vratiti u društvo. Tko želi osnažiti društvenu koheziju, mora se boriti protiv usamljenosti”, naglasio je. “Samo zajedno možemo prevladati krize našega vremena”, zaključio je ravnatelj bečkog Caritasa.
Austrijski institut društvenih istraživanja SORA proveo je istraživanje tijekom kojega je 17 posto ispitanika navelo da je zbog najnovijih poskupljenja moralo ograničiti društvene kontakte, podsjetio je Schwertner. Taj je udio posebice visok kod osoba s proračunom kućanstva nižim od 1.500 eura. Svaki treći ispitanik u toj kategoriji naveo je da je ograničio društvene kontakte.
Samoća nema samo negativne posljedice po zdravlje, naglasio je ravnatelj bečkog Caritasa navodeći podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Osobe bez snažnih društvenih veza izloženi su većem riziku srčanih udara, napadaja straha, demencije, depresije i samoubojstva.
“Mnogi ljudi nemaju nikoga kome bi mogli povjeriti svoje brige, mnogi ljudi ne mogu si priuštiti odlazak u kafić kako bi izišli iz izolacije”, naglasio je Schwertner. Caritas nastoji na te probleme reagirati inicijativama poput “mreže čavrljanja”. Unutar nje, ljudi koji nemaju nikoga s kim bi mogli razgovarati, mogu nazvati određeni telefonski broj i ondje naći volontere koji će ih saslušati i s njima razgovarati.
U okviru toga projekta, pokrenutog u travnju 2020., obavljeno je više od 41.000 razgovora duljine ukupno više od milijun minuta ili 720 dana. Razgovori unutar mreže primaju se svaki dan između 10 i 22 sata, a prosječno traju pola sata. Unutar mreže angažirano je ok 4.000 dragovoljaca, a broj osoba koje traže takvu vrstu razgovora premašio je 6.000.
Caritas je zajedno sa župama pokrenuo i druge slične inicijative, kao što su “klupe za razgovor” ili tople prostorije gdje se usamljene osobe mogu okupljati.
Osim toga, austrijski Caritas ispituje mogućnost pokretanja novih oblika stanovanja, među ostalim zajedničke stanove za osobe starije od 55 godina. (kta/ika)
