Uskrsna nedjelja: Isus je autor života
Pitanja i odgovori o kršćanstvu

Uskrsna nedjelja: Isus je autor života

Današnje Evanđelje opisuje odsutnost koja zbunjuje učenike, pripremajući ih za Prisutnost koju njihova srca žele.

Evanđelje (Pročitaj Iv 20,1-9)

Na Cvjetnicu je pripovijest o muci našega Gospodina završila ovim riječima: „Tako su [the chief priests and Pharisees] otišao i osigurao grob tako što je zapečatio kamen i postavio stražu” (Mt 27,66). Isusovo mrtvo tijelo bilo je brzo pripremljeno za ukop (jer se bližio subotnji zalazak sunca), i položeno je u svježu grobnicu bogataša. Tada je za Njegove sljedbenike nastupila tišina i potpuna pustoš. Možemo samo zamisliti koliko su se “odmorili” na dan koji je sigurno bio najduži subotnji dan u njihovim životima.

Danas nam sveti Ivan govori: “Prvog dana u tjednu Marija Magdalena rano ujutro, dok je još bio mrak, dođe na grob” (Iv 20,1). Sad kad je subota završila, dolazila je dovršiti ukopno pomazanje. Zašto je stigla tako rano, prije zore? Svatko tko je tugovao zbog smrti voljene osobe zna odgovor na ovo pitanje. Konačnost smrti, čak i za one koji su bili spremni za njen dolazak, doslovno je nevjerojatna. Ne možemo podnijeti pomisao da više ne vidimo ovog dragog. Marija je imala priliku ponovno biti u Isusovoj blizini, vidjeti ga i dodirnuti. Čak i u smrti, On ju je privukao k sebi neodoljivom snagom.

Marija je vidjela da je kamen uklonjen s groba. Šok! Možemo osjetiti njezinu želju da ponovno bude s Isusom, ali On nije bio u grobu. Sveti Ivan želi da vidimo da su Isusovi sljedbenici bili spori u razumijevanju onoga što im je mnogo puta rekao: On će uskrsnuti od mrtvih. Marija je vjerovala da je netko uzeo Gospodina i stavio ga negdje drugdje. Zamislite ovo na trenutak: dubokoj tuzi pridružio se duboki užas. Za Mariju prazan grob nije bio izvor radosti. Bio je to mučan obrat u onome što je postajalo noćna mora.

Petar i Ivan (“drugi učenik kojega je Isus volio”) otrčali su do groba s Marijinom viješću. I oni su bili privučeni Gospodinu u ovoj energičnoj utrci. Ivan je stigao prvi, ali primijetite njegovo poštovanje prema Petru, vođi apostola kojega je Gospodin postavio. Kada su ušli unutra, brzo su shvatili da pljačkaši grobova nisu odgovorni za Isusovu odsutnost. Ovako pogrebno platno (fino, skupo platno) nikad ne bi ostalo iza sebe. Ne, nešto velika bio u tijeku. Sveti Ivan nam govori da kad je ušao u grobnicu i ugledao pogrebno platno, “…povjerovao je” (Iv 20,8). Što je vjerovao? Samo to da je Isus stvarno otišao iz groba – što je samo po sebi velika misterija. Dalje to pojašnjava: “Jer još nisu razumjeli Pisma da On mora ustati od mrtvih” (Iv 20,9).

Dakle, na uskrsnu nedjelju čitanje evanđelja ostavlja nam samo natuknice. Kako zanimljivo! Nema, kao što bismo mogli očekivati, bezgranične radosti učenika što ponovno vide Isusa živog. Umjesto toga, provodimo vrijeme s Njegovim sljedbenicima u njihovoj čežnji, tjeskobi, tuzi i krajnjoj zbunjenosti. Mi, naravno, znamo što se događa, ali oni još ne znaju. Sveti Ivan želi da se malo zadržimo u samim ljudskim reakcijama na zapanjujuće čudo. On nam pomaže da duboko osjetimo pitanje koje je mučilo učenike: Što se dogodilo Isusu? Tek potpunim ulaskom u ovu ljudsku dilemu uistinu smo spremni za odgovor: Isus je pobijedio Smrt. Najgora stvar koja se ikad dogodila u ljudskoj povijesti (ljudi su ubili “Zatvorca života”, Djela 3:15) postala je najbolja stvar koja se ikada dogodila u ljudskoj povijesti, a ljudska se povijest zauvijek promijenila.

Mogući odgovor: Gospodine Isuse, ponekad sam šokiran što se čini da nisi tamo gdje te očekujem. Pomozi mi da vjerujem da će ono što osjećam kao Tvoju odsutnost uvijek dovesti do Tvoje Prisutnosti.

Gospodine Isuse, što sam mnogo puta čuo od Tebe, a još nisam razumio?

Prvo čitanje (Pročitati Dj 10,34a, 37-43)

Ako razmislimo o onome što smo vidjeli o Petru u čitanjima za Veliki tjedan, ovaj bi nas odlomak iz Djela apostolskih mogao navesti da postavimo pitanje: Što se dogodilo Peteru? Sjećamo ga se na Cvjetnicu, triput se odrekao Gospodina i pobjegao kad je Isus bio razapet. Današnje evanđelje nam govori da je Marija Magdalena morala otići po Petra sa svojom viješću, jer su se on i ostali apostoli skrivali “iz straha od Židova” (Iv 20,19). Ipak, ovdje ga vidimo kako hrabro propovijeda Radosnu vijest (istim Židovima koji su ga prestrašili) da smrt ne može zadržati Isusa. Vidimo učinci u njemu Uskrsnuća – više tragova za njegovu stvarnost. Petar svjedoči ne samo o “Isusu iz Nazareta,” koji je “prolazio čineći dobro” (Djela 10:38), nego također i o činjenici da je “jeo i pio s njim nakon što je uskrsnuo od mrtvih” (Djela 10:41). ). Nalog koji su on i ostali apostoli primili od Uskrslog Isusa, potvrđen pomazanjem Duha Svetoga na Pedesetnicu, okrenuo je Petra iznutra. Kakva preobrazba od zbunjenosti praznog groba! Oslobođen svog kukavičluka i straha, želio je da svijet zna da je Isus živ i da će “svatko tko vjeruje u njega primiti oproštenje grijeha po njegovu imenu” (Dj 10,43).

Mogući odgovor: Gospodine, u ovo uskrsno vrijeme, molim Te, razriješi mi jezik da svjedočim o Tvom praznom grobu i o objedu koji još uvijek jedemo i pijemo s Tobom u misi.

Psalam (Pročitaj Psalam 118:1-2, 16-17, 22-23)

Psalmist najavljuje: “Ovo je dan što ga Jahve učini; radujmo se i veselimo se.” Velika radost poput ove mogla bi nas natjerati da se zapitamo o njezinu uzroku: Što se dogodilo s psalmistom? Pročitamo li cijeli psalam, vidimo da opisuje vrijeme nezamislivog preokreta u svom životu, kada je bio u strašnoj nevolji, a njegovi su ga neprijatelji okružili “poput pčela” koje su “plamtjele kao oganj u trnju” (Ps 118,12). ). On pripovijeda da je bio “gurnut tako da sam padao, ali mi je Jahve pomogao” (Ps 118,13). Zapravo, GOSPODINOVO ga je izbavljenje izvuklo iz smrti: “Neću umrijeti, nego ću živjeti i navješćujem djela Jahvina” (Ps 118,17). Pa ipak, čini se da ono što doista potiče psalmistov ushićenje je to što “kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni” (Ps 118,22). Neprijatelji psalmiste su ga odbacili, ali Bog je poremetio njihove planove da ga se oslobode i, umjesto toga, postavio ga je kao kamen temeljac, čvrstu čvrstu stijenu. Sada razumijemo radost psalmista i zašto koristimo njegove riječi da se radujemo u nedjelju uskrsnuća. Preokret koji je doživio od moćne Božje ruke zapalio je njegovo srce da pjeva hvalu Bogu na dan njegova izbavljenja i pobjede. Njegove nam riječi pomažu da ovaj dan ponovno proživimo izuzetnu radost Isusove pobjede nad grijehom i smrću, našim najstrašnijim neprijateljima. Kad nas značenje praznog groba preplavi, ponovit ćemo psalmistovo strahopoštovanje: “Od Jahve se ovo dogodilo; divan je u našim očima!” (Ps 118,23)

Mogući odgovor: Psalam je, sam po sebi, odgovor na druga naša čitanja. Ponovno ga pročitajte uz molitvu kako biste ga učinili svojim.

Drugo čitanje (Pročitaj Kol 3,1-4)

U svojoj poslanici sveti Pavao piše izvanredan poticaj svojim kršćanskim prijateljima (i nama): “Mislite na ono što je gore, a ne na ono što je na zemlji” (Kol 3,2). Zašto bismo mi, zemaljska stvorenja kakva jesmo, tražili ono što je gore? Što nam se dogodilo? Sveti Pavao nam govori da su se i nama dogodili Isusova smrt i uskrsnuće, naša središnja točka cijelog Velikog tjedna. U krštenju smo umrli s Kristom i uskrsnuli s Njim u potpuno novi život. Sila koja je uskrisila Isusa od mrtvih nas je posadila s Kristom: “Vaš je život skriven s Kristom u Bogu” (Kol 3,3). Kakva transformacija za nas! Prazan grob prvog Uskrsa odjeknuo je sve do nas sada, u 21sv stoljeća. Njegovo značenje nije samo povijesno nego i osobno. U Kristu su nam oprošteni grijesi, oslobođeni smrti i određeni za slavu: “Kad se pojavi Krist, život tvoj, tada ćeš se s njime pojaviti u slavi” (Kol 3,4). Alelulija!

Mogući odgovor: Oče, oprosti mi kad život na ovoj zemlji pokušavam učiniti svojim jedinim ciljem. Pomozi mi da usmjerim svoj um na nebo.

Slika: Piero della FrancescaUskrsnuće

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Kako dijelimo Krista s drugima?

Katoličke vijesti

Oči za vidjeti: četrnaesta nedjelja kroz godinu

Katoličke vijesti

Farizej i carinik

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti