Molim vas, nemojmo zaboraviti napaćenu Ukrajinu, Palestinu, Izrael, Mjanmar – potaknuo je papa Franjo s prozora Apostolske palače u nedjelju, 14. srpnja 2024. tijekom podnevnoga nagovora. Uputio je tu molbu vjernicima okupljenima na Trgu svetoga Petra, nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, nakon koje je Gospi povjerio te prostore ranjene nasiljem.
Sveti je Otac na kraju podnevnoga nagovora također podsjetio da se 16. srpnja slavi blagdan ustanovljen u spomen na ukazanja Blažene Djevice od brda Karmela 1251. godine te zatražio njezin zagovor:
Neka podari utjehu i izmoli mir za sve narode koji su pritisnuti užasom rata.
Zemlje ranjene sukobima
Kao u prigodi svakog podnevnog nagovora ili opće audijencije, Papa je spomenuo, jednu po jednu, zemlje koje razdiru sukobi: Ukrajinu, gdje su ruski napadi, uglavnom koncentrirani u regijama Harkova i Hersona, posljednjih dana ubili civile i prouzročili brojne ranjene, uključujući djecu; zatim Svetu zemlju, potresenu nedavnim, još jednim masakrom u Khan Yunisu s 90 žrtava, među kojima su brojne žene i maloljetnici; te Mjanmar, razoren krvavom borbom više od tri godine nakon državnoga udara, koji globalno javno mnijenje često zanemaruje.
Molitve za pomorce
Papa je skrenuo pozornost svijeta na te zemlje te potaknuo na molitvu koju traži i za sve pomorce, povodom današnje Nedjelje mora.
Molimo za one koji rade u pomorskom sektoru i za one koji brinu o njima.
Papina objava na platformi X povodom Nedjelje mora
Već u objavi na svojem računu @Pontifex, na platformi X na devet jezika, papa Franjo je izrazio poštovanje toj kategoriji radnika te potaknuo na molitvu Mariji, Zvijezdi mora, da prati sve one čiji je rad vezan za more, kao i njihove obitelji, i da ih vodi na putu prema Kristu.
U poruci pak povodom današnjega dana, objavljenoj 24. lipnja, koju je potpisao kardinal Michael Czerny, pročelnik Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, Sveta Stolica poziva Crkve da daju vidljivost onima koji rade u pomorskom sektoru, promičući njihovo dostojanstvo i prava. Osim toga, potiče također razmjenu i solidarnost među narodima i religijama. Ne možemo biti otvoreni mogućnostima života ako više volimo udobnost onoga što nam je poznato – napominje kardinal Czerny. (kta/rv)