18. svibnja 2016., 8:00 ujutro. Hladnoća prevladava unatoč prognoziranoj dnevnoj temperaturi od 38 stupnjeva. Hodam kroz više od jednog kilometra mrežastog tunela u napuštenom području s automatskim vratima. Zeleno svjetlo, možemo proći. Crveno svjetlo, čekamo. Ni žive duše na vidiku, svi vidljivi tragovi ljudskosti kao da su nestali. Ovo mjesto izvan vremena, prostora, je Erez: granica koja povezuje Izrael s Gazom, Gazu s Izraelom. Crtica između dva svijeta.
Gaza, pojas izoliranog kopna od oko 360 km2, dug 40 km i širok od 6 do 12 km i na kojem živi oko dva milijuna ljudi. To je jedno od najgušće naseljenih područja na planeti. Suočena s prosječnih 5,7 poroda po ženi u regiji, uz to dodatno pod blokadom, ne može zadovoljiti potrebe populacije koja ubrzano raste. Škole su pretrpane, a osnovna infrastruktura poput struje, vode, sanitarnih instalacija i socijalnih usluga nedostatna.
Caritasov psihosocijalni program za djecu u Gazi. Foto Caritas Jeruzalem
Ratovi, od kojih se posljednji dogodio u ljeto 2014., iskrvarili su cijeli pojas. Ljudi su povrijeđeni i očajni. Nedostaje vode, a isključenja struje su duga i česta. Vidljivo je ekstremno siromaštvo, stopa nezaposlenosti vrlo visoka, a dohodak po stanovniku vrlo nizak. Osamdeset posto stanovništva živi ispod granice siromaštva i ovisi o vanjskoj pomoći. Tamo je odrasla cijela generacija palestinske djece. Vidjeli su puno jada, rata i robije. Dobna skupina ispod 18 godina predstavlja gotovo pedeset posto stanovništva Gaze i oni ne vide život s budućnošću.
U Gazi je prisutan Caritas, tim od 20 ljudi koji kroz brojne projekte koje provode pomažu najugroženijima.
Medicinski centar Caritasa, smješten u izrazito siromašnoj četvrti, uvijek je pun. Tu su ginekolog, stomatolog, liječnik opće prakse i farmaceut koji pomažu najugroženijim obiteljima. U međuvremenu Caritasova mobilna ambulanta pomaže obiteljima u najudaljenijim područjima. Tijekom rata 2014. Caritas je bio jedna od prvih organizacija koja je intervenirala i pomogla 10.000 obitelji.
Caritas danas pomaže najpotrebitijoj djeci i obiteljima traumatiziranim ratom medicinskom, prehrambenom i psihosocijalnom pomoći. Kroz aktivno partnerstvo s 10 organizacija u zajednici (CBO) u Gazi, Caritas blisko surađuje s lokalnim stanovništvom.
Caritas pruža medicinsku, prehrambenu i psihosocijalnu pomoć djeci u Gazi. Foto Caritas Jeruzalem
Medicinski i prehrambeni program Caritasa djeci s anemijom, raširenim zdravstvenim problemom u Gazi, osigurava odgovarajuću prehranu tijekom nekoliko mjeseci kako bi se lakše oporavila. Caritas također osigurava da druge organizacije ili UNRWA nastave razmatrati anemiju i baviti se njome na široj razini.
Psihosocijalni program temelji se na CABAC-u, dobro definiranom programu psihosocijalne intervencije koji je usmjeren na djecu u oružanim sukobima. Ovaj je projekt imao velike uspjehe u obiteljima i zajednicama koje sam upoznao. Mogla sam vidjeti kako djeci postaje bolje. Osjećaju se dinamičnije i mogu se koncentrirati i bolje učiti u školi. Njihovo agresivno ponašanje je opalo, a apatija se transformirala u znatiželju, pa čak i radost, što je rijetka roba u Gazi. Projekt pokazuje važnost mentalnog zdravlja za djecu Gaze.
Ožiljci rata i blokade tamo se osjećaju na svim razinama. “Kakvu budućnost želite za svoju djecu?” pitam majke. Neki odgovori su u stilu “Želim da moje dijete odrasta kao druga djeca na svijetu” ili “da živi u zemlji mira”. Ostali odgovori usmjereni su na trenutnu potrebu za pomoći koja im je potrebna za svoju djecu – mjesto za boravak, hranu za jesti i odjeću za nositi danas. Tko zna što će biti sutra?
Iz Gaze se ne izlazi neozlijeđen. Odlazi se teška srca, s potrebom za disanjem, za pokretom i velikom željom za vrištanjem. Sve to osjećam nakon samo dva dana boravka. Kako bi moglo biti ovoj djeci, ovim muškarcima i ženama kojima je zatvor, dosada i bijeda svakodnevna borba?
Sestra Briget, koordinatorica Caritasovog projekta u Gazi, opisala nam je depresivnu populaciju, beznadnu, na kapaljku i kojoj životni uvjeti mogu dovesti samo do rastuće mržnje. Neki se pitaju što će biti s mladom generacijom. Zatvor koji vlada nad Gazom novo je iskustvo čovječanstva. Legitimno je postaviti pitanje kakvu budućnost stvaramo za Gazu?
