Stvaranje je Božji dar čovječanstvu za upravljanje, a ne za plijen, kaže Papa
Kršćanski život

Stvaranje je Božji dar čovječanstvu za upravljanje, a ne za plijen, kaže Papa

Biti poslušan Božjoj zapovijedi i duhu ljubavi može radikalno promijeniti stavove i postupke kako bi se ljudi pretvorili iz “grabežljivaca” prirodnih resursa u “obrađivače” velikog Božjeg vrta planeta Zemlje, rekao je papa Franjo.

“Zemlja je povjerena našoj skrbi, ali nastavlja pripadati Bogu”, prema judeo-kršćanskoj tradiciji, rekao je papa u svojoj poruci za Svjetski dan molitve za brigu o stvorenome 2024. godine.

Polagati pravo na posjedovanje i dominaciju nad prirodom, manipulirajući njome po svojoj volji, stoga predstavlja oblik idolopoklonstva, prometejsku verziju čovječanstva koje, opijeno svojom tehnokratskom moći, arogantno stavlja Zemlju u ‘osramoćeno’ stanje, lišeno Božje milosti”, napisao je u svojoj poruci koju je Vatikan objavio 27. lipnja.

Svjetski dan molitve za brigu o stvorenome, koji će se slaviti 1. rujna, označava početak ekumenskog vremena stvaranja. Sezona završava 4. listopada, na blagdan svetog Franje Asiškog, zaštitnika ekologije.

Tema za 2024. godinu je “Nadaj se i djeluj sa stvorenjem”, temeljena na poslanici svetog Pavla Rimljanima (8,19-25), u kojoj apostol razmatra sudbinu stvorenog svijeta koji sudjeluje u kazni za pokvarenost koju donosi o grijehu, zaključujući da će stvorenje sudjelovati u blagodatima otkupljenja i buduće slave koje obuhvaćaju konačno oslobođenje Božjeg naroda.

“Zašto ima toliko zla u svijetu? Zašto toliko nepravde, toliko bratoubilačkih ratova koji ubijaju djecu, uništavaju gradove, zagađuju okoliš i ostavljaju majku zemlju povrijeđenom i opustošenom?” rekao je papa u svojoj poruci.

„Sama kreacija, kao i čovječanstvo, bila je porobljena, iako bez svoje krivnje, i nalazi se nesposobnom ispuniti trajni smisao i svrhu za koju je stvorena“, napisao je, razmišljajući o poslanici sv. “Podložna je rastakanju i smrti, pogoršanoj ljudskim zlostavljanjem prirode.”

U isto vrijeme, sveti Pavao je vidio da je “spasenje čovječanstva u Kristu sigurna nada i za stvorenje”, koje će se “osloboditi svog ropstva raspadljivosti i zadobiti slavnu slobodu djece Božje”. napisao.

“Ovo obraćenje podrazumijeva napuštanje arogancije onih koji žele vladati nad drugima i samom prirodom, svodeći potonju na objekt kojim se može manipulirati, i umjesto toga prihvaćanje poniznosti onih koji brinu za druge i za sve stvoreno”, rekao je. dodao.

„Nadati se i djelovati sa stvorenim znači prije svega udružiti snage i hodati zajedno sa svim muškarcima i ženama dobre volje“, rekao je u svojoj poruci.

To također znači ponovno promišljanje značenja i ograničenja ljudske moći, koja je “napravila impresivan i nevjerojatan tehnološki napredak”, napisao je. Međutim, “nekontrolirana moć stvara čudovišta, a zatim se okreće protiv nas” i postoji “hitna potreba za postavljanjem etičkih ograničenja na razvoj umjetne inteligencije”.

Umjesto da se koristi za dominaciju nad čovječanstvom i prirodom, tehnologija se mora “upregnuti u službu mira i cjelovitog razvoja”, napisao je.

Papina poruka kaže kako kršćanska teologija i njezino razumijevanje nade igraju važnu ulogu u pomaganju ljudima vjere u potrebnom “ekološkom obraćenju”.

S Bogom kao Ocem punim ljubavi, njegovim Sinom kao “prijateljem i otkupiteljem svake osobe i Duhom Svetim koji vodi naše korake na putu milosrđa”, napisao je, “poslušnost Duhu ljubavi radikalno mijenja način na koji razmišljamo : od ‘grabežljivaca’ postajemo ‘obrađivači’ vrta.”

Predstavljajući Papinu poruku na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu 27. lipnja, salezijanska sestra Alessandra Smerilli, tajnica Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, rekla je da je “ekološko obraćenje, kao i svako iskustvo obraćenja, duhovni događaj s vidljivim, konkretnim odjecima”.

Zato je ovogodišnja poruka “izrazito teološka”, rekla je, kako bi mogla “podržati tu svijest koja čini nadu gotovo Božjim čudom u nama, ali i oko nas” i pomoći vjernicima da konkretno odgovore na ono što se događa u svijet.

Otac Alberto Ravagnani, koji radi u pastoralu mladih za Milansku nadbiskupiju, rekao je da je važno pomoći mladim katolicima da mogu pristupiti ekološkim krizama i brizi za stvoreno s mjesta vjere i nade, a ne straha.

„Tema brige za stvoreno nije uvijek dovoljno predočena djeci i mladima kao tema vjere“, odnosno povezivanja okoliša s „našim identitetom kao stvorenja, kao djece, kao braće i sestara“.

Odgovarajući na pitanje o aktivistima koji se okreću nasilnim ili štetnim metodama kako bi podigli svijest o klimatskim promjenama i povezanim pitanjima, rekao je da većina mladih ljudi traži pozitivne načine da se angažiraju i pomognu promijeniti stvari, “ne uništavajući …, već oblikovanjem nečeg novog.”

Zato je važno stvoriti stvarne mogućnosti da mladi preuzmu vodstvo u konstruktivnim projektima, pa čak i financiranjem, rekao je svećenik.

Većina mladih ima dojam da crkva pokušava spriječiti tehnološki napredak ili da je “Bog beznačajan” ili “nepouzdan”, rekao je.

Mladi trebaju uvidjeti da Crkva dovodi u pitanje razvoj koji ugrožava ljudsko dostojanstvo i stvaranje, te promiče napredak koji je “za istinsko dobro čovječanstva”.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Treće gostujuće predavanje na projektu Iuvenes fructus

Katoličke vijesti

Kršćanska zajednica sluša djecu, prati starije, rekao je Papa

Katoličke vijesti

Zaštita okoliša dio je zaštite ljudskog života, rekao je Papa

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti