Kršćanska sadašnjost i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organiziraju predstavljanje zbornika radova sa znanstvenog teološkog simpozija Život i djelo kardinala Franje Kuharića 17. lipnja 2024. u 19 sati u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu Zagrebačke nadbiskupije (dvorana Vijenac).
Zbornik radova s interdisciplinarnoga znanstvenog simpozija Život i djelo kardinala Franje Kuharića, održanoga 1. i 2. srpnja 2022. godine, sadržava ukupno 23 priloga te pozdravne govore koje su na simpoziju održali kardinal Josip Bozanić, mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Želimir Puljić, tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup, te domaćin simpozija, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Šimunović.
Zbornik će predstaviti njegovi recenzenti: prof. dr. sc. Josip Oslić, prof. dr. sc. Željko Tanjić i izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić. Pozdravne govore održat će mons. dr. Dražen Kutleša, nadbiskup zagrebački i Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ zahvale na kraju programa uputit će dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti, suizdavača Zbornika, a program će voditi Maja Petranović, zamjenica glavnog urednika Kršćanske sadašnjosti.
Program predstavljanja zbornika glazbeno će oplemeniti Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.
Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a zbornik Život i djelo kardinala Franje Kuharića može se pronaći u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.
O zborniku
Zbornik Život i djelo kardinala Franje Kuharića, čiji su urednici Tonči Matulić, Ana Biočić i Branko Murić, na više od 650 stranica donosi pregršt tema u 23 kvalitetna rada istaknutih autora. Objavljen je u suizdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izdavačke kuće Kršćanske sadašnjosti, a okuplja niz zanimljivih tema iz raznih perspektiva.
Djelo je to koje na jednom mjestu daje dobar, iako ne iscrpan i konačan, prikaz Kuharićeva života i djela. U ovom zborniku objavljena su dvadeset i tri priloga (od dvadeset i osam obrađenih tema na samom simpoziju) te prigodni pozdravni govori na otvaranju i zatvaranju simpozija (kardinala Josipa Bozanića, apostolskog nuncija Giorgia Lingue, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i dekana KBF-a Josipa Šimunovića).
„Kardinal Kuharić imao je istančan smisao za pravdu. Njegova nas baština trajno opominje, naglašavajući važnost savjesnosti, poštenja i ulaganja u dobro zajednice. Povijest će ga lako pamtiti kao promicatelja istine i branitelja pravde. Hrvatski ga narod prepoznaje kao čuvara hrvatske nade i kao uporište nacionalnoga jedinstva. Postoji mnogo razloga zbog kojih je kardinal Kuharić smatran braniteljem prava hrvatskoga naroda“, kazao je o kardinalu Kuhariću zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, dodavši da ostaje živjeti u spomenu kao zaslužnik za slobodu hrvatske domovine. A u svjetlu vjere prepoznajemo ga kao ogledalo Božjega milosrđa i ljubavi. U svojem je govoru istaknuo i da je potrebno pročitati, čuti što je kardinal Kuharić govorio, za što se zalagao, na kakve je zaprjeke nailazio. A upravo to može se i u ovome zborniku koji nosi niz zanimljivih perspektiva, analiza i tema vezanih uz život i djelo kardinala Franje Kuharića.
Na samom početku zbornika čitatelj će naići na kronološki pregled Kuharićeva života i pastirskoga služenja, o čemu je pisao Anđelko Koščak. Stjepan Baloban pisao je o kardinalu Kuhariću kao crkvenom i moralnom autoritetu u vremenu komunizma, a pokriveno je i njegovo djelovanje na čelu Biskupske konferencije Jugoslavije od 1970. do 1991. (o čemu je pisao Ratko Perić), „Žalosni Božić“ 1971. i Hrvatsko proljeće u dnevniku (nad)biskupa Franje Kuharića (Ana Biočić i Vatroslav Siketić), uloga kardinala Franje Kuharića kao predvodnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj u procesu stvaranja hrvatske države i u vrijeme Domovinskog rata (Julija Barunčić Pletikosić i Ante Nazor). Juraj Batelja pisao je o odnosu bl. Alojzija Stepinca i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, dok je Miroslav Akmadža produbio temu djelovanja nadbiskupa Franje Kuharića (njegovi javni prosvjedi, poslanice i propovijedi, uz oštre reakcije državnih vlasti) tijekom komunističkoga režima (1970. – 1989.), političkih nemira i pogoršanja odnosa Crkve i države.
Iz Predgovora urednikâ Zbornika:
“Kardinal Franjo Kuharić jedan je od najvećih sinova Katoličke crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Bio je ključna pastirska figura u prijelomnim povijesnim trenutcima Katoličke crkve i hrvatskoga naroda u drugoj polovici 20. stoljeća, a posebno početkom devedesetih godina 20. stoljeća tijekom Domovinskoga rata i osamostaljenja Republike Hrvatske. Dobro nam je poznata i fama sanctitatis koju je kardinal Kuharić uživao i još uvijek uživa među hrvatskim katoličkim pukom. Nadamo se da će ovaj zbornik radova, koji na jednom mjestu daje dobar, iako ne iscrpan i konačan, prikaz Kuharićeva života i djela, ne samo kardinala Kuharića otrgnuti našem zaboravu nego aktivno i konstruktivno pridonijeti da njegov život i djelo jednoga dana, a po volji i odluci višnje Providnosti, zablistaju sjajem priznate svetosti.” (kta/ks.hr)
