Washington, DC Newsroom, 23. svibnja 2024. / 06:00 ujutro
Od ranih 1990-ih do 2010-ih, broj Amerikanaca koji su se identificirali kao ateisti, agnostici i nepovezani doživio je veliki porast – ali čini se da se taj broj stabilizira, prema analiza objavljena 20. svibnja.
Ryan Burge, politolog sa Sveučilišta Istočni Illinois i baptistički pastor, objavio je analizu vjerskih demografskih podataka iz godišnje studije Cooperative Election Study, uspoređujući 2023 brojevi s prethodnim godinama. Otkrio je da je u posljednjih pet godina – od 2019. do 2023. – broj Amerikanaca koji se ne identificiraju s određenom religijom bio relativno stabilan.
U 2019. godini, navodi se u analizi, postotak Amerikanaca koji su se identificirali kao nereligiozni iznosio je 35 posto. Do 2023. postotak je porastao samo za jedan postotni bod — na 36%. Tijekom tih pet godina, postotak nereligioznih Amerikanaca varirao je između 34% i 36% – bez ikakvog većeg porasta ili smanjenja.
“Znatno je usporen”, rekao je Burge za CNA.
Stabilizacija pokazuje zastoj – ili barem pauzu – u prethodnim trendovima, koji su pokazali porast broja Amerikanaca koji se identificiraju kao ateisti, agnostici ili bez posebne vjere. Prvi veliki porast dogodio se u 1990-ima, koji se nastavio u 2010-ima.
Rast ove demografske skupine usporio je između 2013. i 2018., povećavši se za samo dva postotna boda u tom vremenskom okviru, s 30% na 32%. U 2019. ponovno je porastao na 35%, ali je od tada ostao relativno stabilan, povećavši se samo za još jedan postotni bod do 2023.
“Definitivno možemo reći da je došlo do stanke [in the growth of nonreligious Americans]”, rekao je za CNA Joe Heschmeyer, zaposlenik apologete u Catholic Answers. “Možemo puno manje pouzdano predvidjeti što budućnost nosi.”
Nekoliko čimbenika pridonosi početnom porastu, zajedno s naknadnom stabilizacijom u postotku Amerikanaca koji se ne identificiraju s određenom religijom, prema Burgeu.
Burge je primijetio pad Sovjetskog Saveza i Berlinskog zida kao dva čimbenika koji su pridonijeli ovom porastu u Sjedinjenim Državama, jer je bilo “manje stigme [around atheism and a lack of religiosity] kad više nismo bili u Hladnom ratu.” Uspon interneta u 1990-ima, također je spomenuo, olakšao je vjerskim skepticima da se druže s istomišljenicima, čak i ako su živjeli u relativno religioznim zajednicama.
U tom vremenskom okviru, Burge je rekao da se “marginalni kršćanin” počeo prestati poistovjećivati s određenom religijom. Trenutačni brojevi, rekao je, pokazuju kako Sjedinjene Države “stvarno izgledaju religiozno”.
Heschmeyer je rekao da je nekada postojalo “zadano kršćanstvo” u kojem su se ljudi koji nisu čvrsto vjerovali u vjeru i dalje identificirali s njim. Ali tog identiteta “sada zapravo više nema”, a kako se društvo sekulariziralo, “oni su nekako otplutali s tim”, dodao je.
Heschmeyer je primijetio nekoliko čimbenika koji su doveli do porasta broja Amerikanaca koji se više ne identificiraju s određenom religijom. Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., rekao je da postoji “tjeskoba” kod “ljudi zabrinutih zbog militantnog islama”. Primijetio je porast novog ateizma, koji je tvrdio da je “problem sama religija”, ali je rekao kako je ovaj strah nestao, “ateisti to ne mogu iskoristiti na isti način.”
Još jedan element zapažen u Burgeovoj analizi je religioznost različitih dobnih skupina. Iako je vjerojatnije da će se stariji Amerikanci identificirati s određenom religijom nego mlađi Amerikanci, analiza ističe da je religioznost generacije Z – u ovom trenutku – gotovo identična religioznosti milenijalaca. Ovo sugerira da se čini da se rast nereligioznih Amerikanaca stabilizira i na generacijskoj razini.
“Ova drastična promjena generacija završila je s milenijalcima”, rekao je Burge.
Gledajući u budućnost, Burge je rekao da će nedostatak religioznosti vjerojatno lagano rasti, “uglavnom zbog… zamjene” kako stariji Amerikanci budu umirali. Međutim, rekao je kako očekuje “manje dekonverzije u sljedećih 10 godina”.
Heschmeyer je rekao da je “u tijeku prava duhovna bitka”. Iako je rekao da je budući vjerski sastav zemlje teško predvidjeti, primijetio je da su uvijek postojala predviđanja da će organizirana religija nestati, ali da se “nijedno od tih strašnih predviđanja nije obistinilo”.
“Crkva ne ide nikamo”, rekao je Heschmeyer.
Tyler Arnold je zaposlenik izvjestitelja za Katoličku novinsku agenciju, sa sjedištem u uredu EWTN News u Washingtonu. Prethodno je radio za The Center Square i objavljivao je u raznim novinama, uključujući The Associated Press, National Review, The American Conservative i The Federalist.
