U subotu 11. svibnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci održano je završno županijsko stručno vijeće za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama. Nakon uvodnih riječi predstojnice Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije, Ksenije Rukavine Kovačević, okupljenima se obratio riječki nadbiskup Mate Uzinić. Vjeroučiteljima je zahvalio za sav dosadašnji uloženi trud izrazivši nadu da je protekla školska godina bila plodonosna, ne samo po količini prenesenog znanja, nego i molitve.
U kontekstu komentara nedjeljnog evanđelja (Iv 17,11b-19) spomenuo je Rembrandtovu sliku „Povratak razmetnog sina“, na kojoj je milosrdnom ocu lijeva ruka očinska, a desna majčinska, te povezujući s tim važnu misao bl. Ivana Pavla I., koja nam govori o Bogu koji nije samo naš otac, nego je i naša majka, potaknuo je vjeroučitelje da budu i ‘otac i majka vjeroučenicima’. „Mi smo objekt neprolazne Božje ljubavi. Znademo: on nad nama uvijek drži otvorene oči, također onda kad se čini da je mrak. On je otac; još više je majka. Ne želi nam učiniti zlo; želi svima učiniti samo dobro. Ako su djeca slučajno bolesna, imaju još više razloga da ih majka ljubi. I mi također ako smo bolesni zbog zloće, izvan puta, imamo još više razloga da budemo ljubljeni od Gospodina“. Na kraju ih je potaknuo da poslanje ‘biti vjeroučitelj’ bude ‘standard’ s posebnim obilježjem biti ‘otac i majka’ učenicima kojima su poslani.
Korisna predavanja vjeroučiteljima su održali kancelar Riječke nadbiskupije, Goran Žan Lebović Casalonga i ravnateljica OŠ Kostrena, Adriana Glavan. O novozavjetnim načelima navještaja vjere i njihovoj primjeni u okviru predmetne nastave Katoličkog vjeronauka u školi, Casalonga je izdvojio pet smjernica. Kao prvo, naveo je iskustvo vjere koje se događa kroz svjedočanstvo, a ne samo govor o vjeri. Umjerenost navjestitelja vjere, drugo je načelo za nasljedovanje, a kao treće istaknuo prvenstvo milosti i primat Božjeg djelovanja. Govor srca srcu kojega Bog prati, izdvojio je Casalonga kao četvrto načelo i iskustveno poručio da „učenici vide što je istina, iako se ponekad neće s time složiti“, te potaknuo vjeroučitelje da budu u svjedočenju dosljedni i djeci pristupačni. Vjera se izgubila u mnogim obiteljima i često su vjeroučitelji upravo oni koji su prenositelji vjere, više nego župnici, rekao je Casalonga te zaključujući istaknuo da je jedinstvo svih načela potrebno kako bi se kvalitetno prenosila vjera.
„Vjeroučitelj kao most: doprinos kulturi škole kroz svjedočanstvo ljubavi, milosrđa, duhovnog rasta, istine i pravde“, tema je o kojoj je govorila ravnateljica OŠ Kostrena. Istaknula je da vjeroučitelji mogu i trebaju dati svoj doprinos unapređenju rada škole u kojoj rade. Za razliku od nastavnika drugih nastavnih predmeta, o vjeroučiteljima brine Crkva i Katehetski ured. Vjeroučitelji 21. stoljeća su: otvorenog uma, spremni ući u argumentirane rasprave i debate koje obrađuju teme koje su u fokusu interesa generacije koju poučava, s jasno postavljenim ljestvicama vrijednosti, pošteni, dosljedni, pravični i spremni slušati, čuti i djelovati, rekla je Glavan.
Osim toga, vjeroučitelji mogu imati višeznačnu ulogu, kazala je te navela: prema učenicima kao mentori, biti na pomoći u razvijanju socijalnih i emocionalnih vještina, promicati digitalnu pismenost kao i aktivno građanstvo. U tom smislu potaknula ih je da u svojim školama organiziraju projekte ili akcije solidarnosti koje potiču učenike na aktivno sudjelovanje i zagovaranje pozitivnih promjena u zajednici. Okupljenima je poručila i da uloga vjeroučitelja nije samo prenošenje religijskih pouka, već prije svega promicanje moralnih i etičkih vrijednosti kroz primjere, rasprave i aktivnosti. Vjeroučitelj može i treba biti kompas u svome okruženju, onaj koji itekako može davati ton kulturi ustanove u kojoj radi, istaknula je Glavan.
Na kraju stručnog vijeća Rukavina Kovačević je iznijela presjek protekle školske godine i najavila preostale aktivnosti Katehetskog ureda.
Objavljeno: 12. svibnja 2024.
