Većinu ljudi privlači jasna svrha i primjena u svemu što rade. Pa ipak, postoji moć u “beskorisnom” znanju.
“Za što ću ovo koristiti?” To je pitanje koje uvijek dobijem od barem nekoliko studenata, godinu za godinom, dok završavaju na mom obveznom razred filozofije. Moj odgovor je uvijek isti: “Za ništa. Ili sve. Tko zna. Na tebi je.” Doduše, to nije sasvim zadovoljavajući odgovor. Većinu ljudi privlači jasna svrha i primjena u svemu što rade.
Još, postoji moć u “beskorisnom” znanju (a posebno u filozofiji) koja može obogatiti naše živote na neslućene načine. Evanđelje po Mateju nas podsjeća: “Jer što koristi čovjeku ako zadobije sav svijet, a duši svojoj naudi?” (Matej 16:26) Prava sreća nije samo stjecanje stvari ili postizanje svjetovnog uspjeha.
Zašto trošiti vrijeme na “beskorisne” poslove?
Filozofija, na koju se često gleda kao na nepraktičnu potragu, nudi nam mogućnost razmatranja dubljih pitanja o smislu, postojanju i dobrom životu. Pomaže nam vidjeti svijet ne samo kroz utilitarističku leću, već i s osjećajem čuđenja i zahvalnosti za ljepotu i složenost stvaranja — i za dubinu ljudskog duha.
Na više načina, ispravan filozofski stav odražava strahopoštovanje s kojim Psalmi opisuju Božje djelo (Psalam 19,1).
Uzmite u obzir nebrojene sate koje su sveci i znanstvenici posvetili teologiji, što je naizgled “beskorisna” potraga u očima nekih. Ipak, njihovo neumorno istraživanje otajstava vjere dovelo nas je ne samo bliže razumijevanju Božje ljubavi i prirode, već i samim načinima na koje funkcionira naš vlastiti um. To uopće nije malo postignuće.
Kreatori Wirestocka | Shutterstock
Ljiljani u polju
Razmotrimo primjer poljskih ljiljana, Isus nam govori: “Oni se ne trude niti predu; ali kažem vam, ni Salomon se u svoj svojoj slavi nije obukao kao jedan od njih” (Matej 6,28-29). Ovo jednostavno cvijeće, lišen svake praktične svrhesvjedočanstvo su inherentne ljepote koja se nalazi u samom postojanju.
Filozofija nam omogućuje da cijenimo takvu ljepotu, ne samo u prirodi, već iu složenosti ljudske misli, etičkim dilemama i golemosti svemira. Filozofija nije radna vještina, već leća kroz koju možemo pristupiti velikom životnom pitanjus i cijeniti svijet oko nas s dubljim razumijevanjem. To je potraga za znanjem radi njega samog, odraz naše inherentne ljudske znatiželje i želje za razumijevanjem.
Poput glazbenog ili umjetničkog dara, naizgled beskorisne stvari obogaćuju našu dušu i proširuju naše perspektive.
Prednosti filozofskog temelja
Dok se snalazimo u složenostima života, jaki filozofski temelji osposobljavaju nas da se uhvatimo u koštac s moralnim izazovima, potičući razlučivanje i pomažući nam da živimo u skladu s evanđeoskim vrijednostima. Uči nas pronaći radost ne samo u stvariveć u potrazi za mudrošću, vrlinom i strahopoštovanjem.
Ukratko, prihvaćanjem “beskorisnog” bavljenja filozofijom ili bilo kojom drugom naizgled nepraktičnom aktivnošću, možemo njegovati bogatiji način postojanja – onaj koji je u skladu s porukom Evanđelja da se najprije traži Kraljevstvo Božje (Matej 6,33).
