Misu proslave blagdana sv. Marka u Veprincu 25. travnja predvodio je Riječki nadbiskup Mate Uzinić s brojnim svećenicima Opatijskog dekanata, župnim upraviteljem o. Zrinkom Nikolićem i župnim vikarom Tomislavom Nikolićem te dvojicom grkokatoličkih svećenika koje župa i Riječka nadbiskupija ugošćuju u župnom stanu. Brojni su župljani sudjelovali na proslavi zaštitnika župe i drevnog mjesta iznad Opatije poznatog i po Veprinačkom zakonu iz 1507. godine. Nakon mise svi su se, spuštajući se stepenicama iz crkve s koje se širi dojmljiv pogled na Kvarnerski zaljev, zaustavili pred župnim stanom na druženju.
Nadbiskup je u propovijedi podsjetio na najvažnije poruke njihova zaštitnika, pisca evanđelja sv. Marka. Istaknuo je kako je sv. Marko evanđelist vjere, ali govori i o krizi vjere. Podsjetio je kako su i Isusovi apostoli sumnjali, pa je svejedno Isus na njihovoj vjeri sagradio svoju Crkvu i njezino poslanje. „Ako je to napravio na njima, ne trebamo sumnjati da On to može i želi napraviti i na njima, pa makar prolazili kroz kušnju i krizu.“
Pored toga evanđelist poručuje da ne treba odustati od onih kod kojih je prisutna kriza vjere nego s njima imati strpljenja kao što Isus imao i sa svojim učenicima. „Mi živimo u svijetu u kojem je nevjera sve prisutnija. Nevjera koja nije uvijek u smislu nekakvog formalnog istupanja iz Crkve, nego ima puno ljudi koji su i u Crkvi, koji su tu pokraj nas, koji formalno pripadaju Crkvi, ali kad bi zapravo ušli u dijalog s njima vidjeli bi da je tu vjera negdje nestala, da se ona nije razvila, da je ušla u krizu zbog životnih situacija i problema i zbog svijeta i vremena u kojem živimo, koji je ateiziran. To nam Marko želi reći, evo takvu braću i sestru imat ćete i pokraj sebe, nemojte odustati od njih.“
Kao treću poruku izdvojio je kako je potrebno shvatiti da vjera u Isusa dolazi kroz povjerenje u ljude koji za njega svjedoče, a koji nisu savršeni. Istaknuo je kako je Isus bio svjestan ne savršenstva apostola, korio ih je, ali nije od njih odustao i ostavio im je poslanje da šire evanđelje. „Bog se i nama služi kao što se služio i nesavršenim apostolima na samom početku, da se ono poslanje koje im je dao nastavi.“ U tom poslanju Isus šalje pomoć Duha Svetoga, kako apostolima tako i kasnije Crkvi. „Mi bismo vjernici trebali nadahnuti evanđeljem biti oni koji u ovaj svijet unose drugačiji sustav vrijednosti.“ Kako to činiti, uz pomoć darova Duha koje opisuje evanđelje, nadbiskup je objasnio konkretnim savjetima. „Ako netko govori protiv mene ružno, ne trebam i ja govoriti protiv njega ružno. Ako netko mene psuje, ne trebam i ja njega psovati. Ako netko mene mrzi, ja ću njega ljubiti. Ako je meni netko zlo napravio, ja ću njemu činiti dobro. To je način na koji se prevladavaju otrovi i liječi bolesne, to je snaga koju svi mi imamo.“ Istaknuo je kako kršćani moraju govoriti jezikom ljubavi.
Na kraju se vratio na sveprisutnu krizu vjere u zapadnom društvu. „Svijet i vrijeme u kojem živimo je izazovan svijet. Već sam spomenuo da je to svijet u kojemu ima puno onih koji su izgubili vjeru. Ja ne mislim da je to za nas kršćane tragedija. To je za nas izazov. Možda čak i milost. Milost je zato što je danas, više nego ikad prije u povijesti, vjera zapravo slobodan izbor. Nešto što nije nametnuto, nego nešto što je ponuđeno. A ako je ponuđeno, onda je u slobodi prihvaćeno. I onda se vjera ne živi na način onih koji su formalno vjernici, ali stvarno u životu, u ponašanju i riječima ateisti. Nego se živi i može se živjeti samo da se usvoji ono što se vjeruje s povjerenjem i da se to živi i životom nudi drugima“, zaključio je nadbiskup.
Objavljeno: 26. travnja 2024.
