U ponedjeljak, 08. travnja 2024. godine, u prostorijama Biskupijskog ordinarijata u Bjelovaru održan je susret svećenika Bjelovarsko-križevačke biskupije. Susret je ujedno i drugi dio trodijelnog edukacijskog programa o prevenciji i zaštiti maloljetnika i odraslih ranjivih osoba.
Susret je započeo zajedničkom molitvom srednjeg časa i pozdravnim riječima biskupa Vjekoslava. Biskup je pozdravio sve svećenike te pozdravio i predstavio predavače, dr. sc. Anitu Dučkć Sertić i Jelenu Zadro, mag.psych, iz Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri HKS-u.
Na početku, biskup Vjekoslav zahvalio je svećenicima na njihovom pastoralnom radu u vremenu korizme, Velikog tjedna i uskrsnoj osmini. Napomenuo je kako su mnogi svećenici primijetili da je veliki broj vjernika slavilo sakrament Pokore i prisustvovao slavljima.
Prvi dio edukacije održala je Jelena Zadro, mag.psysh. pod nazivom Nasilje nad ranjivim osobama. Sudionici su vidjeli video materijal o različitim vrstama zlostavljanja i zanemarivanjima.
Mag Zadro napomenula je kako se danas razlikuje zlostavljanje od zanemarivanja. Fizičko zlostavljanje se najlakše prepozna jer ostavlja vidljiva posljedice na tijelu. Seksualno zlostavljanje u slučaju djece ima više kategorija, pedofilija, hebofilija i efebofilija.
Napomenula je kako seksualno zlostavljanje predstavlja jedne vrstu zloupotrebe moći, i povjerenja. Često puta moć je ta koja omogući da žrtva ne reagira. Kada je u pitanju povjerenje, radi se o odnosima kada žrtva poznaje zlostavljača.
Nadalje, emocionalno ili psihološko zlostavljanje je obrazac ponašanja kada se narušava emocionalni integritet osobe ili njihov osjećaj vrijednosti kao odbacivanje, ignoriranje, teroriziranje, manipulacija, podmićivanje, izoliranje.
Postoji i duhovno ili religijsko, zlostavljanje u savjesti. To je način zlostavljanja kada se duhovni autoritet nad drugima vrši kao vrsta pritiska.
Predavačica je objasnila i posljedice karakteristične za različite vrste zlostavljanja. Postoje okolnosti koje pogoduju da netko postane zlostavljač, ali i žrtva, kao što su djevojčice pred pubertetske dobi, koje imaju malo bliskih osoba.
Postoje i zaštitni čimbenici koji pomažu prevencijski da se ne razvije zlostavljački ambijent u obitelji ili društvu. U velikoj mjeri, to se odnosi na interpersonalne i obiteljske odnose koji moraju biti zdravi. No to je i na razini lokalne i nacionalne zajednice ali i Crkve.
Drugi dio edukacije održala je dr. Anita Dučkić Sertić na temu Profil zlostavljača.
Napomenula je kako je većina zlostavljača muškog spola, velikih socijalnih i emotivnih kompetencija, što ih čini vrlo uspješnim predatorima. U Crkvi, to su često osobe koje imaju ili vlast ili autoritet. Njihov motiv zlostavljanja je prije svega potreba za moći i kontrolom drugih koja se manifestira kao seksualno zlostavljanje.
Dr. Dučkić Settić napomenula je kako su psihopatski poremećaji ličnosti prisutni kod profila ljudi koji postaju seksualni zlostavljači. Zlostavljač se uglavnom ne druži sa sebi ravnopravnim osobama po dobi, moći, nego sa osobama mlađima od sebe, slabijima.
Studije pokazuju kako su zlostavljači često i bili sami žrtve zlostavljanja koje kasnije samo aktualiziraju. 66%. Prosječna dob seksualno zlostavljanog djeteta je 9 godina, u ambijentu koji poznaju i ljudima koji su im bliski. Postoje faze: ciljanje žrtve, stjecanje povjerenja, ispunjavanje želja, uvjetovanje, prijetnja.
Na kraju, Biskup je zahvalio predavačima organiziranju formacije a svećenicima na sudjelovanju te napomenuo aktualnost problematike i potrebu razvijanja zdravih sredina i odnosa u Crvi i crkvenom ozračju.
Susret je završio molitvom i zajedničkim ručkom.
