U nedjelju 17. prosinca, porečko pulski biskup Ivan Štironja, u dogovoru s upraviteljem župe vlč. Želimirom Bagavcem, posjetio je župu sv. Ivana Krstitelja – Labinci, te župu sv. Kuzme i Damjana u Kašteliru.
Glavni povod za biskupov posjet tim župama bila je provala i svetogrđe u srednjovjekovnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Labincima, koje je počinjeno na nekoliko sakralnih objekata u tim župama.
O tim nemilim događajima biskup Ivan je rekao: „Mi smo se danas okupili da stanemo pred istinu oskvrnuća crkve Presvetoga Trojstva koja je na ulazu u ovo mjesto. Nasilje i provala koja se dogodila nisu bili ponajprije zbog koristoljublja. To bi bilo još najbezbolnije, koliko god ostaje pitanje: Je li moguće da može netko provaliti u crkvu i uzeti nešto iz crkve?
Sama činjenica da je nekoliko osoba po noći ušlo u crkvu, te se nagi slikali s određenim transparentima ispred oltara, te nakon toga priredili javni ‘performans’ u Poreču i tako se otkrili i javnosti pokazali, ukazuje da je to učinjeno svjesno i namjerno. I ne na jednom mjestu, nego su slično ponovili na još tri mjesta: u jednoj kapelici na ulazu u mjesto (Kranjčiići), na mjesnom groblju i ispred križa župne crkve u Kašteliru. Ovo su teška zlodjela počinjena na sablazan vjernika, zli čini koji su ‘u suprotnosti sa svetošću mjesta da u njoj nije dopušteno vršiti bogoštovne čine dok se pokorničkim obredom ne pruži naknada za počinjenu nepravdu’, kako to nalaže ‘Biskupski ceremonijal’ u svom XX. poglavlju ‘O javnoj zadovoljštini kad se crkvi nanese teška povreda’.
I osobno sam, kao i vi iznenađen, zgrožen i povrijeđen ovim besramnim i uvredljivim činima određenih osoba našega društva…
Ovi su prijestupi teška povreda vjerskih osjećaja i ljudskih sloboda i prava. Već spomenuti dokument Crkve ‘Biskupski ceremnijal’, govoreći o zlim činima koji se čine u bogoslužnom prostoru kaže: ‘Zločini što se počinjaju u crkvi na neki način pogađaju i ranjavaju svu zajednicu braće koja vjeruju u Krista, kojoj je sveto zdanje znak i slika’. Crkva je znak i slika zaručnice Kristove, žene i majke. Zato je ovaj nemili svetogrdni događaj ujedno i nasilje nad zaručnicom, ženom i majkom“, naglasio je biskup Ivan, te nastavio: „Liturgijski i crkveni propisi, dakle, traže zadovoljštinu za počinjene grijehe i prijestupe, uvrede i svetogrđe. To ćemo učiniti danas molitvom i blagoslovom crkve i oltara, kako to predviđaju crkveni propisi“. Potom je pozvao na molitvu i praštanje: „Iz dubine srca molimo da Bog primi našu zadovoljštinu, naše kajanje i molitve, neka oprosti svima onima koji nanose povrede i nepravde braći i sestrama s kojima žive i dijele ovaj prostor koji je zajednički svima, bez obzira na uvjerenja i životne stavove. Molimo da Gospodin otupi oštrice oholosti i grijeha svakoga od nas. Da nas učini poniznim korisnicima Stvoriteljevih darova i dobrote na korist cijele zajednice i svih ljudi dobre volje“.
Biskup Ivan je potom ohrabrio prisutne vjernike: „Neka nas ovakvi čini ne smetu i ne poremete radost današnje Nedjelje Caritasa i došašća koji nas pripremaju za skoru svetkovinu Božića. Tu radost dijelimo sa svima a posebno s onima za koje je i Isus molio na križu: ‘Oče, oprosti im, ne znaju što čine? (Lk 23,34). Čovjek u svojoj povrijeđenosti, pa taman bio i vjernik, može reći: Znaju oni dobro što rade. Razumijem te, povrijeđen si, i to s pravom. No, ipak, skupi snage, oprosti radi sebe, ako ne radi onoga koji te vrijeđa. To je osobina kršćana, pravih Kristovih vjernika. Budimo sigurni da će to biti snaga novoga zamaha kršćanske vjere. Ne zaboravimo istinu koja je pratila mučenike prvih stoljeća u vrijeme teškoga progonstva kršćana: ‘Krv kršćana, sjeme je kršćanstva’ (Tertulijan)“.
Nedjelja Caritasa
Bila je to zgodna prigoda da biskup Ivan progovori i o važnosti Nedjelje Caritasa koja se, prema odluci Hrvatske biskupske konferencije, obilježava na tu III. nedjelju došašća.
Govoreći o Nedjelji Caritasa, biskup se osvrnuo na svetopisamske tekstove koji te nedjelje naglašeno odišu radošću te se stoga i zove nedjeljom radosti – gaudete. Stoga je naglasio: „Nije, stoga, slučajno da je ova nedjelja proglašena Nedjeljom Caritasa. Poznato nam je svima da latinska riječ ‘caritas’ znači ljubav. Sv. Ivan u svojoj poslanici kaže da je Bog ljubav – Deus caritas est. K tomu dodaje: ‘Tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu’ (1 Iv 4,16). To znači da se Bog djelima ljubavi sjedinjuje s Bogom. Zaista, čovjek je najsretniji kad svoju radost podijeli s drugima, kad ljubav Božju, ‘caritas’ podijeli s onima koji su u potrebi, koji su siromašni, koji nemaju dovoljno za život. Zato je Nedjelja Caritasa nedjelja brige za siromašnije od nas samih. Zapravo bi svaki dan trebao biti ‘dan caritasa’, to jest svaki bi dan čovjek, radi svoga zdravlja i zahvalnosti Bogu, trebao brinuti o onima koji su na rubu egzistencije na što nas trajno Crkva poziva“.
Nakon misnog slavlja u Labincima i blagoslova oskvrnute crkve Presvetoga Trojstva, biskup Ivan se zajedno s upraviteljem župe vlč. Želimirom uputio u Kaštelir gdje je slavio misu u 11 sati. Bila je to prigoda da sudjeluje i u paljenju treće svijeće na adventskom vijencu, na trgu pored župne crkve, a koju su te nedjelje zapalili vatrogasci.
Biskup je govoreći o duhu vremena pozvao vjernike da ne zaborave poziv prvoga liturgijskoga čitanja (Iz 61, 1-2a. 10-11), koje donosi radost proroka „zbog prisutnosti Duha Gospodnjeg koji ga šalje da bude blagovjesnikom ubogima, da iscijeli srca slomljenima, da zarobljenima proglasi slobodu, sužnjima oslobođenje“. Zbog te nezaslužene Božje milosti i dara, prorok kliče: „Radujem se u Gospodinu radujem“, naglasio je biskup Ivan.
Članovi župnog zbora, ministranti, čitači, župni aktivisti i ostali vjernici dali su svoj značajan doprinos u obilježavanju Nedjelje Caritasa kao i prvog posjeta biskupa Štironje župama Labinci i Kaštelir. Vlč. Želimir je zahvalio biskupu Ivanu na darovanom vremenu kao i na upućenom pastirskom ohrabrenju u Povodu Nedjelje Caritasa, Treće došašća kao i na predvođenju liturgijskog čina zadovoljštine u povodu nemilih događaja „sakrilegija“, naglasivši da se nada da se takvo što više nikada i nigdje ne će ponoviti.
Podsjetimo da se ovaj nemili događaj dogodio sredinom ožujka. Savjetovano je da se zbog policijske istrage sačuva diskrecija i da se o tomu ne daju izjave, što je svećenik i učinio. Nakon što je policijska istraga završena i predmet predan nadležnim službama na daljnju obradu, obavijestio je biskupa početkom rujna. Biskup Ivan je na temelju pristigle obavijesti dao upute da se crkva Presvetoga Trojstva ne koristi u liturgijske svrhe sve dotle dok se ne učini zadovoljština za počinjeni „sakrilegij“, kako to predviđaju crkveni propisi, i dok se ne izvrši blagoslov, što je učinjeno ovim biskupovim posjetom župama sv. Ivana Krstitelja u Labincima te sv. Kuzme i Damjana u Kašteliru.
