13 crkvenih otaca brani katoličko učenje o krštenju
Kršćanski život

13 crkvenih otaca brani katoličko učenje o krštenju

„Ovaj se sakrament također naziva ‘pranje regeneracije i obnove po Duhu Svetom’, jer označava i zapravo donosi rođenje vode i Duha bez kojih nitko ‘ne može ući u kraljevstvo Božje’” (KKC 1215). )

Rani crkveni oci dosljedno su potvrđivali katoličko (i biblijsko) vjerovanje o krštenju, smatrajući ga sakramentom za oproštenje grijeha i regeneraciju duše.

Umjesto da dokumentiram svaki citat koji napravim s imenima primarnih izvora, čitatelji mogu pronaći svaki patristički izvor putem veze od njihovih imena do članaka na mom blogu. Primarni citati su gotovo uvijek prema standardu Zbirka crkvenih otaca u 38 svezaka uredio protestantski povjesničar Filip Schaff (1819-1893), i dostupan online. Korištenje ovih prijevoda koje on nadzire odmah uklanja mogući protestantski prigovor o pristranosti katoličkog prijevoda.

Namjeravam ponuditi kristalizirani sažetak učenja ovih otaca o krštenju (kao što to čini anglikanski patristički učenjak JND Kelly u svom radu, Ranokršćanske doktrine), pa ću ključne dijelove citirati što kraće mogu bez žrtvovanja bitnog sadržaja.

Barnabina poslanica (bet. 70-132) naučavao je da krštenje “vodi do oproštenja grijeha” i da “silazimo u vodu punu grijeha i nečistoće, ali izlazimo gore, donoseći plod u svom srcu.”

Hermasov pastir (bet. c. 90-140) navodi da “nema drugog pokajanja osim onog koje se događa kada siđemo u vodu i primimo oproštenje naših bivših grijeha.”

Sveti Justin mučenik (100-165) poučavao je da smo “oprani” i “regenerirani” krštenjem, te da ono jedinstveno donosi “oproštenje prije počinjenih grijeha” i “oproštenje grijeha” i “prosvjetljenje”. Krštenje je “jedino u stanju pročistiti one koji su se pokajali” i ono je “voda života”.

Sveti Teofil Antiohijski (fl. 185-191) je učio da, kroz krštenje, “primamo pokajanje i oproštenje grijeha” i “preporod” i da smo kao rezultat toga “nanovo rođeni”.

Sveti Irenej (130-202) smatrao je da je “krštenje… ponovno rođenje Bogu”; učinkovit “za oproštenje grijeha”.

Sveti Klement Aleksandrijski (c. 150-c. 215) mislio je da je krštenje djelo “milosti” koje donosi “prosvjetljenje, i savršenstvo, i pranje”, njime “čistimo svoje grijehe”, “prijestupi su oprošteni”, “oprost grijeha«, mi smo »pročišćeni« i gledamo »sveto svjetlo spasenja«. Krštenje je “izbrisalo grijehe” i čini nas “punima svjetla”, s “Duhom Svetim koji teče k nama”.

Tertulijan (c. 160-c. 225) naučavao je da se u krštenju “ispiraju grijesi naše rane sljepoće” i da “mi bivamo oslobođeni i primljeni u vječni život.” Krštenje nam donosi “mir Božji”. Doista, “bez krštenja nitko ne može doći do spasenja” jer je Isus rekao: “Ako se tko ne rodi iz vode, nema života.” Isus je, tako govoreći, “povezao vjeru s nužnošću krštenja”. “Grijesi” i “nečistoća” su “oprani” i “uzneseni smo (kao novorođena djeca)” i “duša” je “očišćena”. Krštenje donosi “regeneraciju čovjeka”, “oproštenje grijeha”, “oslobođenje od smrti” i “darivanje Duha Svetoga”.

Origen (c. 185-c. 254) se odnosi na “spasonosno krštenje” i “Duh Sveti … dan polaganjem ruku apostola u krštenju.” Povjesničar JND Kelly sažima svoju teologiju krštenja na sljedeći način: “To je jedinstven način dobivanja oproštenja grijeha, oslobađa nas od moći đavla i čini nas članovima Crkve kao Kristova tijela. Čak i mala djeca, … koja su uprljana grijehom, moraju biti krštena. Njegovo uobičajeno učenje je da se Duh prima u krštenju.”

svetog Ciprijana (210-258) vjerovao je da krštenje uzrokuje da budemo “ponovno rođeni” i da ulazimo u “drugo rođenje” i da smo “potaknuti na novi život u sloju spasonosne vode … promijenjeni u srcu i duši.” To je “voda novog rođenja” gdje je “sprana ljaga prošlih godina i ulivena svjetlost odozgo, spokojna i čista.” “Spasonosna voda” krštenja donosi “pomireno srce” i “novog čovjeka” i “oproštenje grijeha” i “oproštenje grijeha” i “Duha Svetoga” i omogućuje nam da budemo “oživljeni Duhom svetost.” “Prošli grijesi” su “očišćeni” u “milosti spasenja” i “posvećenju” krštenja. Smatrao je da se krštenje “ne smije odbiti nikome rođenom od čovjeka… bilo da su to djeca ili oni stariji.” To je “voda života vječnog” i “voda spasenja” i može “oprati … grijehe”. Iz krštenja “proizlazi cjelokupno podrijetlo vjere i spasonosni pristup nadi u vječni život, te božanska popustljivost za pročišćavanje i oživljavanje slugu Božjih” i “božanska obnova”. Grijesi su “uklonjeni” i mi smo “duhovno preoblikovani u novog čovjeka … spremni za primanje Duha Svetoga.”

Sveti Dionizije Aleksandrijski (dc 264) je smatrao da smo “krštenjem očišćeni od prljavštine starog i nečistog kvasca” i da je “Duh Sveti” “primljen”.

Sveti Hilarije iz Poitiersa (c. 315-368) mislio je da se “budući pokopani Njegovom smrću u krštenju” “možemo vratiti u život vječnosti (budući da je regeneracija u život smrt prethodnom životu), a umirući našim grijesima biti ponovno rođeni u besmrtnost .” Donosi “preporod” i po njemu se “oblačimo… Kristom” i postajemo “novi čovjek”.

Sveti Efrem (c. 306-373) naučavao je da smo u krštenju “oprani” i “savršeni” i “očišćeni” i “posvećeni” i “odjenuti slavom” i “oprošteni” i da “voda krštenja … jedina može iskupiti se.” Naše su “uvrede izbrisane” i “došlo je do pomirenja s Nebom”. To je “izvor života”.

Sveti Atanazije (c. 297-373) spominje “Duha Svetoga koji se daje onima koji vjeruju i koji se nanovo rađaju ‘kroz lavor preporoda'” i na “božansku milost” primljenu u krštenju i na to da su “preporođeni odozgor vode i Duha” i “oživljen”.

Crkveni su oci poučavali ove stvari jer su slijedili jasno učenje Svetoga pisma o krštenju, kao što sam objasnio u prošlim člancima Registra:

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Nebeska ljepota vjenčanog prstenja

Katoličke vijesti

Papa traži od proučavatelja Biblije da istaknu Isusovu brigu za one koji pate

Katoličke vijesti

Kako je ustoličenje Presvetog Srca spasilo dušu iz pakla

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti