Župa Špionica pokraj Tuzle, jedna od sedam župa Vrhbosanske nadbiskupije posvećena sv. Josipu, zaručnika BDM, 19. ožujka 2024. proslavila je svog nebeskog zaštitnika misom koju je predslavio je fra Željko Nikolić, župnik i gvardijan u Tuzli u suslavlju s 16 svećenika i redovnika. Po dosta lijepom vremenu na misi se okupilo oko 160 vjernika, a slavlje je uzveličao vokalni zbor župe Špionica. Sve je na početku pozdravio domaćin župnik fra Pero Baotić u ime svoje i župnog vikara fra Ivana Opačka, objavljeno je na mrežnoj stranici Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
U propovijedi je fra Željko primijetio da „ni o jednom svecu ne razmišljamo previše do onog trenutka kad nam zapravo nešto od njega zatreba, posredovanje kod dobrog Boga ili možda kad ‘zaškripi’ pa uključimo svoju neku sitnu računicu“. „Papa Franjo je jednom rekao: ‘Sv. Josip nije ustrajao u tome da slijedi osobni životni nacrt, nije dopustio da mu mržnja otruje dušu, nego je bio spreman staviti se na raspolaganje toj novosti s kojom je na uznemirujući način bio suočen. I tako je bio dobar čovjek’. Poznate su nam zgode iz života sv. Josipa, međutim slabo o tim zgodama razmišljamo, a bilo bi nam bolje. Uzmite u razmišljanje činjenicu da o osobi s kojom se spremate provesti život čujete nešto što bi vaš život promijenilo iz korijena: ‘Njegova majka Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše nađe se trudna po Duhu Svetom’. Znajući naš mentalitet, kako reagiramo, mogu kazati da je ovo katastrofa u najavi… U najboljem slučaju tu bi planovima o sretnoj budućnosti bio kraj. Kako na ovu vijest reagira sv. Josip? ‘Pravedan ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajno napusti’“, kazao je fra Željko.
„Ljudski gledano, mi ljudi današnjeg vremena bi rekli da sa sv. Josipom nije najbolje. Tu je razlika između nas i sv. Josipa. Mi bi prvo osudili bez previše razmišljanja, a Josip ne donosi brzu, ishitrenu odluku, nego nakon razmišljanja uradi ono što je planirao ‘naumi da je potajice otpusti’. Tišina i ozbiljno razmišljanje donijelo je sv. Josipu božansku intervenciju odozgor“, ustvrdio je propovjednik kazavši na kraju da je ovaj svetac „za nas primjer čovjeka koji ne radi ishitreno, primjer čovjek koji nije mislio samo na sebe, nego i na majku Mariju; i mi trebamo misliti na druge, tako ćemo najbolje iznaći rješenje“.
Špionica se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosanske Posavine, na prometnici Županja – Orašje – Tuzla, 30 km sjeverozapadno od Tuzle. Područje župe smješteno je pod obroncima planine Majevice. Župa Špionica danas pripada Brčanskom dekanatu, Toliškom arhiđakonatu, a kao župa koju služe franjevci Bosne Srebrene samostanskom području Dubrave. Župa je 1991. godine imala 3425 vjernika a danas prema zadnjem popisu 2023. godine u župi stalno živi 543 župljana u 283 obitelji. Župa trenutno ima 26-ero djece od prvog do devetog razreda, ima devet srednjoškolaca i pet studenata koji studiraju u Tuzli, Osijeku i Zagrebu.
S ovog područja potekao je fra Šimun Filipović, rođen u Seoni kraj Srebrenika 1732., a umro je u Italiji (u samostanu Ripatransone) na glasu svetosti. Proglašen je časnim slugom Božjim 1875. i još uvijek je u toku proces proglašenja blaženikom.
U dalekoj prošlosti ovo područje je bilo poznato po naselju Srebrenik, koji je svojevremeno bio najutvrđeniji grad u Bosni. U njemu je neko vrijeme boravio sam Stjepan II. Kotromanić i tu je 15. 03. 1333. izdao povelju Dubrovčanima. U Srebreniku je početkom 15. st. boravila ugarska vojska. On je od 1464. do 1512. bio sjedište Srebreničke banovine, koja je pala pod tursku vlast 1512. (po nekim izvorima 1520.). Špionica je nekada pripadala župi Bijela, a godine 1865. postaje samostalna kapelanija. Prvi samostalni kapelan bio je fra Andrija Petrović (1865.-1869.). godine. Župom je Špionica proglašena 1884. godine, a prvi župnik bio je fra Pavo Knežević. Prva crkva s tri zvona sagrađena je 1881. godine. Iste godine tamošnji je župnik izgradio pučku školu. Na mjesto stare župne kuće podignuta je nova. Sadašnja župna crkva građena je od 1968. do 1972. godine. Župi sv. Josipa u Špionici danas pripadaju sljedeća mjesta: Cerik (filijalna crkva), Gornji Hrgovi (filijalna crkva), Jošuk, Kosica, Ormanica, Srebrenik, Šestići i Špionica. (kta/bosnasrebrena.ba)
