Župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Bežlji kod Teslića 8. rujna je svečanim misnim slavljem koje je predslavio metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s 15 svećenika i uz sudjelovanje brojnih vjernika proslavila svoju nebesku zaštitnicu i 150 obljetnicu svog utemeljenja.
U svojoj propovijedi nadbiskup Vukšić je, između ostalog, kazao da se cijela Katolička crkva tog dana sa zahvalnošću sjeća rođenja Majke Spasitelja našega Isusa Krista, a župna zajednica u Bežlji, čija je upravo Gospa nebeska zaštitnica, „sjeća se svoga ‘rođenja’, odnosno osnutka, i zahvaljuje Gospodinu za stoljeće i pol svoga postojanja i vjernosti pod zaštitom Male Gospe. I raduje se ova župa, i mi svi zajedno s njom, posebice zato što njezine vjernike kroz to vrijeme, koje je bilo puno kušnji i stradanja, ništa nije moglo rastaviti od ljubavi Kristove. Nisu to uspjele učiniti ni nevolja, ni tjeskoba, ni progonstvo, ni glad, ni golotinja, ni pogibao, ni mač (usp. Rim 8,35), iako su se smjenjivali u naletima i često ponavljali.“
Vrhbosanski nadbiskup je u propovijedi kazao da se u Katoličkoj crkvi blagdani svetaca vežu redovito uz dan njihova preminuća jer se u duhovnom smislu njihov odlazak s ovoga svijeta razumije kao dan njihova rođenja za nebo, ali da tijekom godine postoje tri blagdana kojima se na liturgijski način slavi dan fizičkoga rođenja neke osobe: Božić, svetkovina Rođenja Isusa Krist; blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja te blagdan rođenja Blažene Djevice Marije koji se, posebice u pučkoj tradiciji među vjernicima, obično naziva Mala Gospa.
„On postoji jer je istina katoličke vjere, učenje, da je ‘blažena djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milosti i povlastici svemogućega Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Otkupitelja ljudskoga roda, bila očuvana, neokaljana od svake ljage istočnoga grijeha, od Boga objavljeno te zbog toga svi vjernici moraju čvrsto i postojano u njega vjerovati (Ineffabilis Deus, 1854.)’“, kazao je nadbiskup Vukšić.
Podsjetio je vjernike na biskupa Paškala Vujičića, koji je bio apostolski vikar u vrijeme osnutka bežljanske župe te na svih 26 svećenika, od prvoga fra Dominika Markičića do današnjega vlč. don Ivana Karače koji su bili na čelu župne zajednice. „Pohvalno je vidjeti da oni koji žive ovdje redovito sudjeluju na svetim misama te osobito na pobožnostima kroz korizmeno vrijeme i kroz marijanske mjesece svibanj i listopad. Raduje također snažna povezanost iseljenih i njihovih potomaka s rodnim krajem, sa župom i onima koji ovdje žive“, kazao je u svojoj propovijedi vrhbosanski nadbiskup.
Na kraju misnog slavlja vlč. Ivan Krača zahvalio se svima koji su na patron i obljetnicu stigli u Bežlju. Misno pjevanje je predvodio župni zbor župe Sv. Ante Padovanskog iz Žepča.
Uoči proslave patrona i velike obljetnice župa se pripremala kroz devetnicu i trodnevnicu. Mise su tijekom trodnevnice slavili dekan Usorskog dekanata i župnik u Doboju preč. Juro Babić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić te prior dominikanskog samostana u zagrebačkom naselju Pešćenica fr. Anto Gavrić. Župa Bežlja je bogata duhovnim zvanjima. Mons. Slađan Ćosić, fr. Anto Gavrić i vlč. Mario Ćosić, ravnatelja KŠC-a Sv. Josip u Sarajevu, su sinovi slavljeničke župe. Uz njih je još 11 redovnica poniklo u župi Bežlji od kojih je jedna klarisa (kontemplativni i klauzurni crkveni red).
Danas u župi stalno živi oko 120 vjernika, a župnik vlč. Ivan Karača je kazao da iz njihovih redova dolaze i čitači, i ministranti i pjevači. Njih oko stotinjak dolazi na nedjeljna misna slavlja. Na području župe je šest groblja i pet kapela. Također je istaknuo vrlo aktivnu dijasporu ove župe koja redovito dolazi više puta kroz godinu u svoj rodni kraj, osobito ljeti, i gotovo uvijek se uključi i u redoviti župni život. Najviše raseljenih vjernika danas živi u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Švedskoj. Znak nade je i veliki broj obnovljenih kuća. Većina je obnovljena vlastitim sredstvima što pokazuje da župljani Bežlje ne zaboravljaju svoj zavičaj.
Zanimljivo je da je Bežlja 150 godina bila sjedište komušanskih župnika, a između 1910. i 1914. godine i sjedište Žepačkog dekanata. Danas župa Bežlja pripada Usorskom dekanatu.
Podsjetimo srpske snage su u kolovozu 1992. godine protjerale cjelokupno hrvatsko stanovništvo komušanskog kraja, njihove domove uništili, a crkve spalili. Povratak na prostore župe Rođenja Blažene Djevice Marije počeo je početkom 2000. godine. Prije rata župa je brojila 3010 vjernika.
Među brojnim dužnosnicima s različitih razina političkog života u BiH i RH, misnom slavlju su nazočili dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić, generalni konzul RH u Banjoj Luci Ivan Piličić, izaslanik Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto Mato Lončar te izaslanik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivan Zeba. Vlč. Ivan Karača se posebno zahvalio svim volonterima te načelnicima općina Teslić, Žepče i Usora koji su pomogli u organizaciji ove proslave.
Poslije misnog slavlja uslijedilo je svečarsko narodno veselje na prostoru nekadašnje osnovne škole u Studencima (koju je prije rata pohađalo oko 700 učenika) tijekom kojeg je bežljanski župnik predao, u ime župe, prigodni dar nadbiskupu Vukšiću.
Ljepotu, tradiciju, običaje i nošnje usorskog i žepačkog kraja dočarale su svojim nastupima četiri folklorne skupine: HKUD Komušina iz Škofje Loke, HKUD Ognjišta iz Lug-Brankovića kraj Žepča, KUD Izvori Žabljak – Usora i KUD Rodna gruda iz Dugog Sela. (kta/b.v.)
