Međunarodni znanstveni skup „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“ održat će se od 8. do 10. svibnja u Splitu, izvijestila je IKA.
Svečano otvorenje skupa predviđeno ja za četvrtak 8. svibnja u 9 sati u splitskoj katedrali, a radni dio skupa nastavlja se u 10:45 sati na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije, vatikanskog Papinskog odbora za povijesne znanosti (Pontificio Comitato di Scienze Storiche) te Vlade Republike Hrvatske.
Uz glavne organizatore – Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu – suorganizatori su i Društvo za istraživanje povijesti Koncila (Gesellschaft für Konziliengeschichtsforschung) iz Augsburga, Nadbiskupski arhiv u Splitu, Hrvatski državni arhiv, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Staroslavenski institut, Hrvatski institut za povijest, Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. U svemu sudjeluje ukupno šesnaest akademskih, znanstvenih i kulturnih institucija, iz pet gradova, u zemlji i inozemstvu.
Skup će okupiti pedeset i dva sudionika iz deset zemalja: uz sudionike iz Hrvatske tu su još sudionici iz Australije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Italije, Mađarske, Njemačke, Rusije, Srbije i Velike Britanije.
Uključili su se prvenstveno povjesničari (ponajviše medievalisti, ali i drugih grana, kao i specijalisti za crkvenu i liturgijsku povijest), zatim arheolozi, povjesničari umjetnosti, na koncu i filolozi, jezikoslovci. Svi oni promatrati će fenomene vezane uz jubilej 1100. obljetnice iz svoga specifičnog očišta.
Uz medievalističke studije u užem smislu riječi, dio sudionika posvetit će pažnju percepciji i recepciji Tomislava i njegova doba u kasnijim stoljećima, od ranoga novog vijeka sve do 20. i 21. stoljeća. To se odnosi na strogo znanstveni, historiografski tretman ovoga vladara, ali i na korištenje njegova lika i ličnosti u političkim te kulturnim manifestacijama (npr. povodom svečano obilježene 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine), pa i u književnim i likovnim djelima.
Financijski su ovaj međunarodni znanstveni skup poduprli Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet u Splitu, Županija Splitsko-dalmatinska te Splitsko-makarska nadbiskupija.
Iako je minulo 11 stoljeća od ovih prvih nacionalnih sinoda, one nedvojbeno predstavljaju onu baštinu na koju se vrijedi iznova vraćati. U crkvenom smislu udarile su smjer crkveno-teritorijalnog ustroja i naših područja, povezavši ga s korijenima prvih kršćanskih početaka na našem prostoru; nacionalno-politički gledano njihove odluke su zaokružile i uokvirile hrvatski prostor te ga se, u širem europskom onodobnom kontekstu, moglo u njegovu razvoju ubrojiti u zrele i dovršene političke stvarnosti koje su u formi kraljevske vlasti i struktura iz vremena Tomislava, vladara s kraljevskim statusom iz hrvatske narodne dinastije, koegzistirale pokraj drugih njima sličnih i istodobnih.
Podjednaku pozornost ovaj znanstveni skup želi usmjeriti na osobu i vrijeme Tomislava, prvoga hrvatskog vladara uz čije se ime može razložno vezati kraljevski naslov (rex), a čije je djelovanje najuže vezano upravo uz kontekst dvaju splitskih crkvenih sabora (inače najvažniji pisani izvor o tom vladaru). 1100. obljetnica prvoga spomena Tomislava kao kralja prilikom održavanja prvoga splitskog crkvenog sabora prikladan je okvir da se iznova sagleda stanje spoznaja o Tomislavu i njegovu dobu kakvo je vladalo prilikom impozantnog obilježavanja 1000. obljetnice istog događaja (925.-1925.), ali i prigoda da se ocijene, kontekstualiziraju i revidiraju kasnija dostignuća historiografije i srodnih znanosti znanosti. Na koncu, očekuju se i posve svježi pogledi proizašli iz nove ili drugačije egzegeze vrela.
Od primarne važnosti je uži i širi crkveno-politički kontekst: odnosi sa Svetom Stolicom, narav i značenje splitskih crkvenih sabora, položaj episkopata u Dalmaciji i Hrvatskoj, prevladavanje crkvene i političke podvojenosti kraljevske Hrvatske i Bizantske Dalmacije (crkvena jurisdikcija), što je proces koji uistinu započinje tek za Tomislavove vladavine. To su klasične, mnogo puta doticane teme, ali na koje će ovom konferencijom biti bačeno svježe svjetlo. Tom sklopu pitanja pripadaju i teme vezane uz službu Božju na narodnom, slavenskom jeziku i pismu, o čemu u Hrvatskoj i susjednim zemljama također postoji duga historiografska tradicija. Bit će dotaknuto i pitanje Tomislavova uspona na kraljevski rang, njegova ustoličenja, krunidbe…U regionalnom kontekstu sudionici konferencije baviti će se i susjednim zemljama Tomislavove Hrvatske, poput Huma (Zahumlja), Srbije, Ugarske, Bugarske, dakako uz Bizantsko Carstvo kao najtrajnijeg i zadugo najutjecajnijeg susjeda. (kta/ika)
