„Slavimo svetkovinu Bezgrešnoga začeća Marijina. Svetkovina je to koja nam želi pojasniti Marijinu narav i njezinu osobnost. Marija je bez grijeha kako bi mogla primiti Boga. I mi se u svakom misnom slavlju molimo Bogu kako bismo ga bili dostojni primiti, kako bismo poput Marije nosili i dali svijetu Isusa da ga i drugi po nama prepoznaju, uoče, prihvate i povjeruju”, rekao je svećenik Plančić uvodeći okupljene vjernike u misno slavlje.
U homiliji je, služeći se starozavjetnom Knjigom Postanka, razložio vjernicima suprotnosti između Eve i Marije, uputivši na uzvišenost Marijina primjera u odnosu na Evinu nesavršenost i neposlušnost Bogu. „I Eva i Marija težile su za Bogom. No, razlika je u tome što je Eva htjela biti kao Bog, o čemu svjedoči Knjiga Postanka, dok se Marija nije htjela izjednačiti s Bogom. Marija se pred Bogom želi poniziti i upravo u toj svojoj poniznosti dolazi do Boga te ga prima s vjerom”, rekao je vlč. Plančić.
Govoreći o čežnjama suvremenoga čovjeka da bude poput Boga, primijetio je kako čovjek u tom slučaju zaboravlja na Boga te mu postaje nevažan. „I nama se događa ono što se dogodilo Evi. Knjiga Postanka govori da je Eva ugledala plod koji je bio za oči zamamljiv i poželjan. Takav je i grijeh. Svaki grijeh je zamamljiv i poželjan. On postaje jače zamamljiv kad i mi poput Eve slušamo sve drugo, pa i same sebe, samo ne Boga. Prema biblijskoj knjizi, Evi i Adamu otvorit će se oči te će biti poput bogova koji razlučuju dobro i zlo. Ništa drugačije ne događa se i nama danas. U svojim zamamnostima i željama mi se ne vodimo onim što od nas traži Bog, već onim što traže naša htijenja i raspoloženja. Po njima sami sebi određujemo što je za nas dobro, a što zlo te tako upadamo u začarani krug zla”, istaknuo je predvoditelj liturgijskoga slavlja, upozorivši kako je povijest potvrdila da kao ljudi sami nismo sposobni odrediti što je dobro, a što zlo.
„Svi naši osobni nesporazumi počeli su tako što smo mislili da je nešto za nas osobno dobro. I poslovica kaže da je put do pakla popločan dobrim nakanama. Mi ljudi trebamo nekoga tko će nam reći što je dobro koje trebamo slijediti, a što zlo koje trebamo izbjegavati. Mi trebamo nekoga tko nije sklon zlu i grijehu, nekoga tko je na njega imun, na koga grijeh ne može utjecati, a to je jedino Bog. Samo nas Bog može upozoriti što je ono što trebamo izbjegavati, a što trebamo slijediti”, istaknuo je propovjednik.
Na kraju homilije pred vjernike je stavio Marijin primjer poniznosti i vjere u Boga. „Marija u poniznosti prima i sluša Božju riječ. Marija je bila poslušna Bogu i pobožanstvenila se. I mi smo pozvani pobožanstveniti se”, poručio je vjernicima. Homiliju je zaključio riječima: „Potrebno je više vjerovati Bogu nego sebi i brojnim drugim glasovima koji ne dolaze od Boga i suprotni su Bogu. Na ovu svetkovinu budimo i mi Marijini nasljedovatelji koji će poput Marije slušati Gospodina i svim srcem prionuti uz njegovu riječ”.
(IKA)
