Beč (Austrija), 8.-11. rujna 2025.
“Jedinstvo u različitosti” – 26. skupština istočnih katoličkih biskupa Europe održana je u Beču od 8. do 11. rujna 2025., sastanak koji je okupio preko 65 biskupa i više od 100 predstavnika istočnih katoličkih Crkava. Sastanak, organiziran pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) na poziv kardinalaChristopha Schönborna, ordinarija katolika istočnih crkava u Austriji, održan je na 250. obljetnicu “Barbareuma”, grčkokatoličkog sjemeništa koje je u Beču osnovala carica Marija Terezija.
Među sudionicima su bili kardinal Claudio Gugerotti, prefekt Dikasterija za Istočne Crkve, nadbiskup Gintaras Grušas, predsjednik CCEE-a i nadbiskup Pedro López Quintana, apostolski nuncij u Austriji. Prisutni su bili i poglavari nekoliko istočnih katoličkih Crkava, uključujući nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka (Ukrajinska grkokatolička Crkva), nadbiskupa Jonáša Maxima (Slovačka grkokatolička Crkva) i nadbiskupa Fülöpa Kocsisa (Mađarska grkokatolička Crkva).
Jedinstvo u različitosti: Tri stupa zajedništva
S ciljem jačanja zajedništva među različitim sastavnicama Katoličke Crkve u Europi, središnja tema “Jedinstvo u različitosti” obrađena je u tri radne sesije prema tri dimenzije crkvenog zajedništva u Europi: zajedništvo s rimskim biskupom; zajedništvo među istočnim katoličkim Crkvama sui iuris; i zajedništvo istočnih katolika s Crkvom latinskog obreda.
1. Prvu radnu sesiju predstavio je kardinal Gugerotti. U svom izlaganju, kardinal prefekt ponudio je interpretativni pristup koji nadilazi ponavljanje dobrih misli o jedinstvu, a također ističe stalnu “simfonijsku” dinamiku koja bi trebala animirati dva pola: jedinstvo i raznolikost, to jest, univerzalnost (jedne Katoličke Crkve) i specifičnost (svake od sui iuris Crkava). Ovaj dinamičan odnos nije bez problema i sukoba, kako na jurisdikcijskoj razini, tako i na kulturnoj, političkoj i ekonomskoj razini. Primjerima nekih od ovih pitanja, kardinal prefekt ilustrirao je predanost Svete Stolice podržavanju željenog sklada.
2. Drugu temu, zajedništvo među istočnim katoličkim Crkvama u Europi, govorio je nadbiskup Grušas, predsjednik CCEE-a, koji je u svom govoru istaknuo dar i predanost koju ovo zajedništvo podrazumijeva, naglašavajući poštovanje i uvažavanje s kojim se cijenjene istočne katoličke Crkve smatraju, te mnoga učenja koja mogu i moraju ponuditi sveopćoj Crkvi u sve sekulariziranijoj Europi. Pozvani su da cijene svoje iskustvo kao “kvasac” koji fermentira brašno i tjera ga da raste iznutra. Podsjećajući na trajnu, povijesnu predanost CCEE-a godišnjem sastanku istočnih katoličkih biskupa Europe, predsjednik je ponovio važnost aktivnog dijeljenja iskustva na tim sastancima, s posebnim naglaskom na provedbenu fazu Sinode o sinodalnosti, u kojoj istočni katolici imaju mnogo toga za ponuditi, crpeći iz svog bogatog iskustva sinodalnosti i biskupske kolegijalnosti, kao i kreativne ravnoteže između različitih crkvenih tijela sudjelovanja.
3. Opisujući osnivanje prvog Ordinarijata za istočne katolike u Beču 1935. godine kao “privremenu strukturu” za pomoć vjernicima migrantima, kardinal Schönborn je u svom izvješću o zajedništvu istočnih katolika s Crkvom latinskog obreda istaknuo važnost Ordinarijata kao konstruktivnog načina zaštite, s jedne strane, specifičnosti svake od sui iuris Crkava na teritoriju latinske jurisdikcije, a s druge strane, prevladavanja poteškoća koje bi druga hijerarhija stvorila na istim područjima. Kardinal je ilustrirao bogato iskustvo Austrijskog ordinarijata, koji je značajno porastao u posljednjih 20 godina i sada obuhvaća 43 istočne zajednice, dobrodošle ne samo u Bečkoj nadbiskupiji već i diljem Austrije, uz podršku Austrijske biskupske konferencije, i administrativno (krštene i vjenčane knjige) i financijski (potpora klericima, posebno oženjenim klericima, kako bi se postigao jednak tretman s klericima latinskog obreda). Bliski i srdačni odnos između ordinarija i apostolskih vizitatora te poglavara sui iuris Crkava temeljni je element za jače zajedništvo između istočnih katoličkih Crkava i Crkve latinskog obreda u Europi.
Skupština se još jednom održala u sumornom kontekstu rata u Ukrajini. Tu svijest izrazio je u svom izlaganju nadbiskup Ševčuk,
koji je također izrazio svoju iskrenu zahvalnost za primljenu podršku i pomoć, kako od Crkava tako i od civilnih vlasti. Razmišljalo se i pazilo na druge tekuće sukobe koji utječu na naše sui iuris crkve diljem svijeta.
Rasprave po skupinama kulminirale su plenarnom raspravom u kojoj su sudionici izrazili želju za bližom suradnjom na sljedećim prijedlozima:
– Pravovremenija zastupljenost mladih iz sui iuris Crkava na Svjetskim danima mladih, kao i na redovitijim lokalnim susretima, kako osobno tako i u digitalnom svijetu.
• Pažljivija izobrazba u obrazovnim programima svećenstva, posebno latinskog obreda, usmjerena na razumijevanje drugih tradicija, uz konkretnu razmjenu iskustava. Željeni ishod je koordinirano promicanje znanja o istočnokatoličkom svijetu.
• Ubrzanje objavljivanja kanonskih dokumenata koji se, između ostalog, odnose na pripadnost vjernika njihovim sui iuris Crkvama, što se događa u pravnom, ritualno-pastoralnom smislu i u vezi sa središnjom vlašću.
• Razumijevanje nove osjetljivosti u vezi s biritualizmom i prilagodbom obredu, sada ograničenije nego u prošlosti, i s naglaskom na prvenstvu brige za vlastiti obred.
• Pažnja posvećena podršci svećenstvu sui iuris Crkava koje se bavi biritualizmom u dijaspori.
• Veća razlučenost u ekumenskim odnosima s Pravoslavnim Crkvama u vezi s valjanošću sakramenata i priznavanjem apostolskog nasljedstva.
• Nada za učinkovit i djelotvoran nastavak rada započetog na godišnjim skupštinama, kroz odgovarajuću strukturu za upravljanje postupcima i poduzetim akcijama.
Istaknuti dijelovi programa
Osim radnih sesija, program je bio obogaćen trenucima koji su jačali veze između sudionika i s institucijama.
• Od primarne važnosti bila su liturgijska slavlja u različitim obredima: Pjevanje Akatista Bogorodici na raznim jezicima; Sveta Kurbana (Liturgija) na siro-malabarskom obredu; i Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog, slavljena u katedrali sv. Stjepana, jedinstven događaj u povijesti Crkve u Austriji s prisutnošću 60 istočnih biskupa. Događaj je privukao pozornost nacionalnih medija, koji su ga odlučili prenositi uživo.
• Također su njegovani odnosi s civilnim institucijama, a gradonačelnik Beča, dr. Michael Ludwig, pozvao je
sudionike na ručak u prestižnu Gradsku dvoranu Bečke vijećnice. Jednako značajan bio je sastanak u Nadbiskupskoj palači s predstavnikom Europske komisije u Austriji, Patrickom Lobisom, i saveznom ministricom Claudijom Plakolm, gdje se dijalog usredotočio na međusobna očekivanja između Crkve i civilnih institucija za budućnost Europe.
• Sudionike je u povijesnoj zgradi nuncijature dočekao apostolski nuncij u Austriji, nadbiskup Pedro López Quintana, a potom su posjetili opatiju Klosterneuburg, gdje su mogli cijeniti povijest i duhovnost mjesta, kao i večeru pod pokroviteljstvom opata Antona Höslingera, CanReg.
• Završna sesija uključivala je izlaganje prof. dr. Thomasa Marka Németha o povijesti i prisutnosti Istočnih katoličkih crkava u Austriji.
Sljedeći sastanak biskupa Istočnih katoličkih crkava Europe zakazan je za 15.-18. rujna 2026. u Máriapócsu u Mađarskoj. Sastanak će se usredotočiti na teme vezane uz misionarsku formaciju u Istočnim katoličkim Crkvama sui iuris kroz katekizme, mistagogiju i
prenošenje vjere, kao i jačanje istočnog identiteta u dijaspori.
