Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF), 7. studenoga, u jutarnjim satima prigodnim predavanjima nastavljen je međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom “Odgovornost za stvoreni svijet”, koji je otvoren dan ranije, piše portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
Moderator i drugog dana međunarodnog znanstvenog simpozija bio je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju dr. Ilija Marković, koji je nazočne upoznao s planom i programom drugoga dana simpozija te predstavio izlagače.
Prvi blok predavanja
Kraj demokracije? Istina u doba “infokracije” bio je naslov predavanja dr. Šime Šokčevića, s KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Dr. Šokćević je razmatrao suvremenu krizu demokracije u kontekstu digitalne transformacije i dominacije informacija. Kako je istaknuo demokracija, kao globalno prihvaćen model, suočava se s dva ključna izazova: monopolom elita nad političkom moći i nemogućnošću jasnog definiranja kolektivne volje naroda. Istaknuo je kako elite koriste kontrolu nad informacijama za održavanje svoje moći, stvarajući iluziju slobodnog izbora, dok algoritmi digitalnih platformi oblikuju javno mnijenje na načine koje građani ne mogu lako prepoznati. Naglašeno je da to dovodi do pasivizacije, smanjenja pluralizma te krize demokratskog diskursa. Predstavio je četiri moguća scenarija budućnosti demokracije u digitalnom dobu, od potpune tehnokracije i algoritamskog upravljanja, do povratka klasičnim demokratskim institucijama ili radikalne transformacije političkog sustava.
Zaključno je naglasio da je integracija digitalnih tehnologija s kršćanskim – humanističkim vrijednostima najprihvatljiviji put naprijed te istaknuo vjeru da samo kroz ovu sintezu može se očuvati demokratske principe u digitalnom dobu.
Uslijedilo je izlaganje Ljudska prava u svjetlu vjere i spoznaje: izazovi i mogućnosti dr. Danijele Rupćić s Fakulteta hrvatskih studija sa Sveučilišta u Zagrebu.
Predavačica je najprije objasnila kako je učinkovita proklamacija ljudskoga dostojanstva preduvjet poštivanja svih ostalih ljudskih prava, a njegova stvarna nepovredivost usko je povezana s nepovredivošću ljudskoga života i biološke biti ljudske osobe. Posvijestila je kako unatoč stvarnom sadržaju proklamiranih prava i postojećim kodifikacijama temeljnih ljudskih prava, nastalih nakon velikih svjetskih ratova, kada je po tom pitanju sve izgledalo kristalno jasno, suvremena previranja koristeći se trojakim pritiskom reinterpretiranih individualnih sloboda, prava na privatni život i samoodređenje te njima uz bok, nediskriminacije, otvorila su put ispisivanju tzv. novih prava.
Istaknuta si primjerice “prava” na pobačaj, “prava” na rodni identitet, “prava” na dostojanstvenu smrt, a koja sva zadiru u koncept nepovredivosti ljudskoga dostojanstva. Naglašena je da pravna logika zahtijeva poštivanje načela nekontradiktornosti te sprječava uvođenje prava koja bi bila potiruća postojećim pravima ili samome razumu, a deontologija jamči ispunjenje kriterija pravičnosti i dobra.
Zaključno je naglašeno da Crkva ima pravo i obvezu “uvijek i svagdje” naviještati “ćudoredna načela, i o društvenom poretku” i donositi “sud o bilo kojim ljudskim stvarima kad god to zahtijevaju osnovna prava ljudske osobe ili spasenje duša jer za vjernike katolike odnos s Bogom konstitutivni je element ne samo njihova postojanja već i njihove biti.
Završna izlaganja i rasprava
Nakon rasprave i pauze upriličena su četiri izlaganja: Čovjekova sloboda i odgovornost prema sebi, drugima, Bogu i stvorenom svijetu u spisima Edith Stein, dr. Mirjana Pinezić (Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu); Molitva – temelj kršćanskog djelovanja, mr. Ivan Ivanda (Teološko-katehetski institut u Mostaru); Duhovna ekologija u svjetlu teologije pape Franje, dr. Drago Župarić (Katolički bogoslovni fakultet, Univerzitet u Sarajevu), a simpozij je zatvorio predavanje Informacijsko doba: novi teološki kontekst dr. Vili Radman (Franjevačka teologija, Univerzitet u Sarajevu).
Prema dr. Pinezić sloboda je, za Edith Stein, konstitutivni element ljudske osobe. Istaknula je da bez slobode nema etike, a etičke dužnosti potvrđuju čovjeka kao slobodno biće. Fenomenologija slobode otkriva ovu stvarnost prvenstveno kao stvar duha, ali se u ljudskoj osobi proširuje i na volju, uključujući i osjećaje i djelovanje. Čovjekova odgovornost proizlazi iz njegove slobode, a čovjek može formirati samog sebe i iz te sposobnosti proizlazi i dužnost. Život čovjeka podrazumijeva i društveni život, gdje se također podrazumijeva odnos slobode, moći, volje, dužnosti, i djelovanja, iz čega proizlazi i međusobna odgovornost.
Predavačica je istaknula kako se prava čovjekova sloboda ostvaruje na najdubljem duhovnom nivou, na nivou duše. Istaknuto je kako Stein naglašava važnost nasljedovanja Krista, u Crkvi, zajednici spasenja, te važnost sakramenata, molitve i liturgije kao sredstava za duhovnu obnovu kršćana i put prema istinskoj slobodi. Na kraju je naglašeno kako kršćanski život, prema Stein, temelji se na suradnji prirode, slobode i milosti, dok se istinska sloboda manifestira u ljubavi i darivanju sebe drugima i Bogu.
Mr. Ivanda je najprije govorio o molitvi općenito i njezinom značenju, potrebi i pretpostavkama molitve, kao i današnje situacije glede molitve, odnosno poteškoće današnjeg čovjeka u tome pogledu. Dao je kratak osvrt na molitvu u filozofiji i teologiji. propitkivao je o tome djeluje li Bog kada čovjek moli te akcija i (ili) kontemplacija? promišljao je i o činjenici ovisi li djelovanje o molitvi, utječe li ona na kršćansko zauzimanje odnosno svakodnevno djelovanje? Posebice se usredotočio na prosnu molitvu, njezino značenje i implikacije.
Na kraju je pak, na osnovu naslova teme, istaknuo kako je molitva uistinu temelj istinskoga kršćanskog djelovanja.
Prof. Župarić je promišljao o tome da duhovno razlučivanje predstavlja ključni element naučavanja pape Franje i prožima njegov cjelokupni pontifikat. Papa definira duhovno razlučivanje kao sposobnost prepoznavanja Božje prisutnosti i djelovanja u povijesti, savjesti te osobnim i zajedničkim izborima vjernika. Kroz svoje dokumente i govore, papa Franjo naglašava važnost duhovnog razlučivanja u svakodnevnom životu vjernika, pastoralnom radu Crkve i donošenju odluka na institucionalnoj razini. Ključni aspekti duhovnog razlučivanja prema Rimskom biskupu naših dana uključuju: molitvu i osobni odnos s Bogom; otvorenost Duhu Svetom; slušanje Božje riječi i nauka Crkve; svijest o vlastitim slabostima; Promatranje znakova vremena te zajedničko razlučivanje u crkvenoj zajednici.
Izlagač je napomenuo kako Sveti Otac primjenjuje koncept duhovnog razlučivanja u svojim ključnim dokumentima poput Evangelii Gaudium, Amoris Laetitia, Laudato Si’ i Gaudete et Exsultate, kao i u reformi Rimske kurije i sinodalnim procesima. Njegov pristup naglašava važnost milosrđa, dijaloga i otvorenosti prema promjenama, potičući vjernike na aktivno sudjelovanje u misiji Crkve i odgovaranje na izazove suvremenog svijeta. Zaključno je naglašeno da duhovno razlučivanje, kako ga naučava papa Franjo, predstavlja sveobuhvatan pristup kršćanskom životu koji potiče na dublju duhovnost, aktivno sudjelovanje u Božjem planu i odgovorno donošenje odluka u svjetlu evanđelja.
Posljednje predavanje koje je održao dr. Radman istraživalo je kako digitalna revolucija transformira kršćansku teologiju, suočavajući je s novim izazovima i prilikama. Analizirajući kontekstualnu narav teologije u informacijskom dobu autor razmatra značenje informacija i njihove implikacije za teološko promišljanje, kao i ulogu umjetne inteligencije u suvremenom teološkom diskursu. Informacijsko doba donosi radikalne promjene u svim aspektima ljudskog života, od komunikacije i rada do identiteta i razumijevanja stvarnosti.
Istaknuto je kako ove promjene postavljaju pred kršćansku teologiju nova pitanja i izazove, zahtijevajući da pronađe načine kako ostati relevantna i smislena u svijetu u kojem tehnologija sve više oblikuje ljudsku egzistenciju. Crkva u tom kontekstu pruža smjernice za očuvanje ljudskog dostojanstva i etičku primjenu novih tehnologija. Teologija, oslanjajući se na te teme, može poslužiti kao vodič vjernicima u snalaženju u kompleksnom krajoliku informacijskog doba, uz stalni naglasak na vrijednost ljudskog dostojanstva.
U kontekstu evangelizacijskih potencijala informacijskog doba, izlagač je pokazao kako digitalne platforme i društveni mediji otvaraju nove mogućnosti za širenje evanđelja i stvaranje online zajednica, omogućujući ljudima diljem svijeta da sudjeluju u vjerskom životu. Crkva je pozvana prilagoditi pastoralne prakse i koristiti tehnološke alate kako bi odgovorila na potrebe suvremenog čovjeka, uz isticanje etičke odgovornosti i očuvanje temeljnih kršćanskih vrijednosti.
Simpozij je završio plenarnom diskusijom, a očekuje se kako će izlaganja biti objavljena u akademskim časopisima na uvid široj čitalačkoj publici. (kta/nedjelja.ba)
