Četvrti po redu, ujedno i posljednji u 2024. godini, Arhiđakonatski susret za svećenike koji djeluju u Gučogorskom arhiđakonatu održan je u četvrtak, 14. ožujka u Žepču, objavljeno je na mrežnoj stranici Vrhbosanske nadbiskupije.
Program je bio identičan kao i u prethodna tri te se sastojao od dva dijela: sv. mise i radnog dijela. Najprije je u župnoj crkvi Sv. Ante u slavljena sv. misa koju je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH. mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s oko 50 svećenika koji djeluju u tri dekanata: Travničkom, Bugojanskom i Žepačkom, a među koncelebrantima bili su: generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić, dekani preč. Ilija Ivoš, preč. Josip Lebo i preč. Predrag Stojčević, koji je ujedno bio i domaćin susreta.
Predvodnici u vjeri
U prigodnoj propovijedi koju je naslovio Sjeti me se, Gospodine, po dobroti prema svome puku nadbiskup Vukšić najprije je istaknuo kako euharistijskim slavljem svećenici koji djeluju u spomenutom arhiđakonatu najprije zahvaljuju Bogu što mogu služiti narodu navješćivanjem njegove Riječi i posredovanjem njegovih sredstava milosti. Zatim se osvrnuo na svetopisamska čitanja od toga dana s posebnim naglaskom na Mojsija koga je Bog izabrao za glasnika svoje volje među izabranim narodom. „Tako mu je povjerio službu predvodnika vjere u zajednici koja je uvijek bila izabrani Božji narod, izbor Boga samoga, ali koja se tijekom svoje povijesti nije uvijek odlikovala vjernošću Gospodinu. Poznavala je, naime, ta zajednica također razdoblja otpada. Proživjela je i stradanja, progone i izbjeglištva. Pokapala je i svoje mrtve koji su bili nedužne žrtve nasilja okolnih naroda i državnih vlasti. Vidjela je ta zajednica i opustjele krajeve svojih zavičaja i uništene plodove rada svojih ruku. Iskusili su njezini članovi i kušnje unutrašnjih vjerničkih osjećanja da ih je Gospodin napustio i muke drugih oblika duhovnih pustinja. No, Gospodin im je uvijek slao svoje glasnike, poznate pod zajedničkim imenom proroka, koji su im prenosili utjehu Božju, pomagali im u njihovim prolascima kroz iskušenja duhovnih pustinja i vraćali ih na putove Gospodnje“, kazao je propovjednik te je zatim protumačio dio knjige Izlaska u kojemu je Izabrani narod pao u grijeh idolopoklonstva. „Nakon što je Mojsije doslovce zapomagao pred Bogom da smiri svoj gnjev i da odustane od kazne zbog otpada naroda jer mu je obećao da će uvijek biti njegova baština, Gospodin zaista ‘odustane da na svoj narod svali nesreću kojom mu bijaše zaprijetio’ (Izl 32,14)“, pojasnio je mons. Vukšić te je tu biblijsku poruku aktualizirao svećenicima. „Osnovna nakana Crkve, kad nama predvodnicima novoga Božjeg naroda predlaže ovaj odlomak za razmatranje, ne sastoji se u tomu da se opet pripovijeda o velikom grijehu otpada, nezahvalnosti i izdaje, koji je počinio izabrani narod prema jedinomu Bogu. Želja joj je još jednom podsjetiti na veliki lik Mojsija predvodnika Božjega naroda, na uzorno Mojsijevo zauzimanje za narod, na njegovu uslišanu molitvu i iznad svega nakana je Crkve iznovice govoriti o velikom milosrđu Boga oprosnika koji čuje i uslišava iskrenu i poniznu molitvu predvodnika naroda Božjega“, poručio je vrhbosanski nadbiskup te dodao: „Mojsije je uvijek volio svoj narod. I kad je činio loše stvari. Bio je to njegov narod. Drugoga jednostavno nije imao. No, istovremeno je bio svjestan da je njegov narod još više i prije svega Božji narod. Bio je poslan njemu, Božjemu narodu, i zato se s njegovim duhovnim napretkom poistovjetio i bio u službi toga. Iz te ljubavi je molio za Božji narod, koji je bio i njegov.“
Zatim je podsjetio kako Mojsije nije bio tolerantan prema duhovnom padu naroda, ali se za njega zauzimao i u ime Božje ga pozivao na obraćenje, a Boga zazivao da se smiluje i oprosti. „Kao članovi Crkve, kojima je povjerena služba predvodnika i izvođenja naroda Božjega u slobodu od svakog oblika zarobljenosti, zahvaljujemo za današnju poruku Božje dobrote i za primjer Mojsijeva služenja narodu. Stoga ponizno i svećenički ponavljamo riječi psalma koje glase: ‘Sjeti me se, Gospodine, po dobroti prema svome puku’ (Ps 106,4). To jest: Sjeti se mene, Gospodine, po svojoj dobroti prema svome puku čiji sam dio i kojemu služim“, zaključio je mons. Vukšić.
Pastoralna ponuda
Radni dio susreta u ime odsutnog gučogorskog arhiđakona mons. Pave Jurišića, moderirao je kancelar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić. U uvodu kojega je pripremio mons. Jurišić, a izložio preč. Kalfić naglašeno je kako je u protekloj godini u Žepačkom dekanatu bila kanonska vizitacija tijekom koje su neke stvari izišle na vidjelo, što može biti smetnja da svećenici budu vjerodostojni svjedoci i navjestitelji evanđelja, a one su uočene i određenim župama u preostala dva dekanata. Kroz psihološki postupak tzv. Jahorijevog prozora istaknuo je potrebu boljeg razumijevanja sebe. Posebno je ukazao na važnost da srdžba, gorčina i ljutnja koja se svima može dogoditi pa i svećenicima nikada ne prijeđu u očaj i otežaju komunikaciju sa župljanima. Zaključno je kroz osam točaka ponudio rješenja kako se boriti protiv srdžbe.
Uslijedilo je izlaganje ekonoma VN-a preč. Vladimira Pranjića o novoj odredbi o kolektama. Upoznao je kolege kako jeodlučeno da će se ubuduće na razini nadbiskupije prikupljati samo jedna kolekta u svim crkvama i kapelama koje pripadaju redovničkim ustanovama i koje su stvarno i trajno pristupačne vjernicima te da ih se treba dijeliti na četiri dijela: crkvena, misna, dijecezanska i opijela. Pojasnio je pojedinosti koje se tiču tzv. kolekti posebnog karaktera te izvanrednih.
O aktualnim crkveno-pravnim pitanjima progovorio je sudski vikar VN-a fra Šimo Ivelj. Između ostaloga, najprije je ukazao na važnost ujednačavanja prakse sprovodnih obreda te pojasnio i neke pojedinosti vezane uz kremiranja na osnovu dva dokumenta Svete Stolice iz 2016. ili 2023.
Zatim je progovorio o vjerničkim društvima i udrugama koje u svom nazivu imaju pridjeve „svet“ i „katolički“. Podsjetio je kako je za korištenje tih naslova potrebno odobrenje mjerodavne crkvene vlasti.
Osvrnuo se i na mješovite ženidbe napominjući kako dopuštenje za njih daje biskup te je potaknuo svećenike da na vrijeme priprave potrebite dokumente i pošalju u kancelariju. Podsjetio je kako se vjenčanja redovito trebaju održavati u župnim crkvama. Završno je podijelio informacije o djelovanju crkvenog suda Vrhbosanske nadbiskupije te o načinu funkcioniranja Ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, kako na biskupijskoj tako i na metropolitanskoj razini.
Perspektive za budućnost
Pastoralnu ponudu na razini nadbiskupije predstavio je kancelar VN-a preč. Kalfić umjesto odsutnoga profesora pastoralne teologije na sarajevskom KBF-u vlč. Šime Maršića. Istaknuo je da u iščekivanju zaključaka Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije koji će biti obvezni treba iskoristiti trenutnu pastoralnu ponudu koju pružaju pojedine nadbiskupijske i redovničke ustanove. Predstavio je pojedinačno različite vrste pastorala te je progovorio o nekim perspektivama za budućnost poput osnivanja Nadbiskupijskog ureda za pastoral. Kao velike izazove naveo je neke nove vrste pastorala poput rada s: lektorima, voditeljima biblijskih skupina, djelatnicima u zdravstvu, gospodarstvenicima, političarima, prosvjetnim djelatnicima, rastavljenim i ponovno vjenčanima.
U nastavku su trojica dekana predstavili pastoralne perspektive u skladu sa situacijom u kojoj se nalaze dekanati u kojima djeluju. Tako su se mogle čuti ideje o potrebi zajedničkog pastoralnog djelovanja na razini dekanata kroz, barem, godišnje susrete: ministranata, župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, zborova i drugih skupina. Uz to je naglašena potreba bolje organizacije budućih Arhiđakonatskih križnih putova za mlade te susreta krizmanika.
Susretom u Žepču završeni su ovogodišnji Arhiđakonatski susreti koji su održani još u: Dubravama (Toliški arhiđankonat), Tuzli (Plehanski arhiđakonat) i Rama-Šćitu (Fojnički arhiđakonat). (kta)