Zašto proizvođači automobila mole za predah od klimatske politike EU-a
Europa

Zašto proizvođači automobila mole za predah od klimatske politike EU-a

Čelnik Europskog udruženja proizvođača automobila objašnjava zašto se industrija suočava s kaznama od više milijardi eura sljedeće godine kada stupe na snagu stroža ograničenja emisija CO2

Prodaja električnih vozila naglo je pala, zbog čega su proizvođači automobila zahtijevali hitnu intervenciju Europske komisije jer su suočeni s ogromnim kaznama zbog nepoštivanja standarda o emisiji CO2. No, je li teškoća u automobilskom sektoru rezultat krize troškova života i bi li kupce odvratio nedostatak infrastrukture za punjenje ili su proizvođači to sami navukli?

Euronews je pitao glavnu direktoricu Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Sigrid de Vries, da objasni zašto najveći europski proizvođači automobila mole za popustljivost.

“Želimo podići zastavu i reći, ovo je hitno!” rekao je de Vries u razgovoru s Euronewsom. “Vidimo da trend opada, što je zabrinjavajuće, a to može imati ozbiljne implikacije iduće godine za koje vjerujemo da bi se sada trebale pozabaviti.”

ACEA je istaknula dotični prodajni trend u izjavi objavljenoj prošlog tjedna: ukupna prodaja automobila pala je preko 18% na godišnjoj razini diljem EU prošlog mjeseca, pri čemu je tržišni udio potpuno električnih modela pao s 21% na nešto više od 14% . To je problem jer se ograničenje EU-a za emisije CO2 po kilometru temelji na prosjeku svih vozila koje proda određeni proizvođač: ako udio automobila s nultom emisijom padne, ukupni će prosjek porasti.

Trenutačni maksimum je 115,1 gram po kilometru, ali će sljedeće godine pasti na 93,6 g. Još strože ograničenje od 49,5 g/km primjenjivat će se od 2030. do 2034., prije nego što od 2035. stupi na snagu zahtjev za nultom emisijom – de facto zabrana prodaje novih benzinskih i dizelskih modela.

Podaci koje je Europska agencija za okoliš objavila u srpnju pokazuju koliko proizvođači automobila zaostaju: prosječne emisije iznosile su 106,6 g prošle godine, samo 1,4 % manje nego 2022. godine.

“Još nismo dosegli prijelomnu točku kada je to samopokretna tranzicija – tržišta još uvijek treba stimulirati i poticati”, kaže de Vries. “Uopće ne želim kriviti potrošače… Nisu sve zemlje poput moje domovine, Nizozemske, gdje možete pronaći puno infrastrukture za punjenje na gotovo [every street] kut.”

Ali ACEA od kreatora politika i vlada EU-a želi više od potpore za uvođenje infrastrukture za punjenje kako bi se ublažila zabrinutost vozača oko dometa, što se smatra glavnim destimulansom za potrošače koji razmišljaju o kupnji električnog vozila. De Vries je također govorio o “kupovnim ili fiskalnim poticajima za poticanje tržišta”.

Nekoliko je zemalja subvencioniralo kupnju električnih automobila, ali jedna od većih shema naglo je prekinuta u prosincu kada je Njemačka zatvorila program u kojem je 10 milijardi eura javnog novca usmjereno u kupnju 2,1 milijuna vozila.

Ali najhitnija stvar je nadolazeći standard emisija, a 2025. je “tik iza ugla”, kako je rekao de Vries. Iako je odbila konkretizirati koje mjere ACEA želi primijeniti, s tim da lobistička skupina predviđa “globe od više milijardi eura”, jasno je da će odgoda biti među njima.

Prema postojećem zakonu, proizvođači automobila morali bi platiti 95 eura po prodanom vozilu za svaki gram za koji prekorače granicu.

Industrija ima saveznike među nekim nacionalnim vladama. Italija – čija je premijerka Giorgia Meloni opisala zabranu motora s unutarnjim izgaranjem kao “ideološko ludilo” aktivno je zahtijevala zaokret u ovom aspektu klimatske politike EU-a. Njemačka se pridružila pozivu za pomoć industriji, iako nije zahtijevala da se cilj za 2035. ukine.

Najveća skupina u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka desnog centra, također je zahtijevala preispitivanje ograničenja emisija iz automobila, pozivajući na reviziju cilja za 2035. koja će se aktivirati gotovo dvije godine ranije, početkom 2025.

“Stvarno ne želim unaprijed isticati bilo kakav prijedlog ili odluku [the Commission] moglo potrajati”, rekao je de Vries. “Mislim da je hitnost ovdje ključni čimbenik”, rekla je, dodavši: “A počinje s političkim priznanjem da problem postoji i da ga je potrebno riješiti.”

Ali izvršna vlast EU dosad je pokazala malo suosjećanja. Obraćajući se novinarima 24. rujna, glasnogovornik je primijetio da proizvođači automobila još uvijek imaju 15 mjeseci da ispune cilj, te istaknuo da je on postavljen još 2019. „Dizajnirali smo ove politike na način da industrija ima vremena prilagoditi”, rekao je dužnosnik.

De Vries je zanijekao da je industrija sporo djelovala. “Prije čak ni godinu dana ova je putanja izgledala puno obećavajuće jer su proizvođači doista obavili svoju domaću zadaću”, rekla je. “Uložili su više od 250 milijardi eura u elektrifikaciju – vozila, opet, nisu usko grlo: to je tržište koje nedostaje.”

Čini se da je to referenca na manifest ACEA-e objavljen u lipnju u kojem su se tvrtke članice obvezale uložiti tu svotu do 2030., istovremeno pozivajući na političku potporu i korak “izvan pristupa koji se fokusira na gomilanje propisa”.

No, jesu li proizvođači automobila bili samozadovoljni i koristili ono što se donedavno činilo stalnim porastom prodaje električnih vozila kako bi uravnotežili emisije sve većih automobila, pri čemu su sportska terenska vozila (SUV) koja gutaju benzin sada norma, a ne iznimka?

“Još nismo dosegli cilj nulte emisije… to je još deset godina”, rekao je de Vries. “Dakle, morate napraviti prijelaz i to morate učiniti na profitabilan način… kako biste generirali prihode koje možete koristiti za ova ulaganja.”

“Imate tržište s kojim morate računati”, rekla je, sugerirajući da proizvođači automobila odgovaraju na potražnju potrošača, te napomenuvši da se mnogo reklama sada fokusira na električne modele. “Da biste ovu transformaciju uspjeli, morate biti u mogućnosti proizvoditi i proizvoditi na profitabilan način – idealno u Europi.”

Dok se čini da veći dio automobilske industrije pati od regulatornog zamora – de Vries je bio oprezan u vezi sa strožim ciljevima koji se uvode “na mala vrata”, na primjer u obliku rokova za elektrifikaciju korporativnih voznih parkova, kako se traži od strane Ubera prošli tjedan.

Ali Komisija je pod pritiskom na više fronti. Osim što se priprema predložiti smanjenje emisija štetnih plinova u cijelom gospodarstvu za 90% do 2040., postoji glasan sektor industrije koji poziva izvršnu vlast EU da ne popušta pred zahtjevima automobilskog lobija.

Pedeset kompanija – uključujući Uber, uz IKEA-u, Polestar i njenog vlasnika Volvo Cars – pozvalo je danas zakonodavce EU-a da se pridržavaju cilja za 2035. godinu.

Volvo Cars napustio je ACEA 2022. jer se obvezao proizvoditi samo vozila na baterije do 2030., ali je ovaj mjesec odustao, rekavši da sada planira osigurati da će najmanje devet od svakih deset automobila koje prodaje biti potpuno električni ili plug-in hibridni modeli do kraja desetljeća.

Na ovaj ili onaj način, čini se da će se europska automobilska industrija suočiti s nekim kritičnim izborima u nadolazećim mjesecima i godinama, budući da će EU neizbježno morati pojačati svoje klimatske mjere u skladu s neminovnim novim ciljem smanjenja stakleničkih plinova.

Ovo – kako je nagovijestio povjerenik za klimu Wopke Hoekstra – vjerojatno će ići dalje od dosad viđenog pristupa zamjene (električno za benzin, kotao za toplinsku pumpu) do preispitivanja načina života i modela potrošnje.

De Vries je rekao da industrija ne radi na pretpostavci da će dijeljenje automobila i prelazak na alternativne oblike prijevoza, posebno u gradovima, nužno značiti daljnji pad potražnje za novim automobilima.

“Često ne postoji jedinstveno rješenje za mobilnost”, rekao je de Vries. “Gledajući usluge i poslovne prilike koje postoje, nije briga o manje automobila… to nas pokreće”, rekla je. “Vjerujemo da će mobilnost, uključujući korištenje automobila [continue] igrati važnu ulogu.”

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Arthur Gregg, obraćenik katolik i prvi crni general-pukovnik u američkoj vojsci, umire u 96.

Katoličke vijesti

Dok su temperature oceana rekordne, Vatikan je domaćin rasprava o klimatskim promjenama, nudi resurse

Katoličke vijesti

Poruka pape Franje za migrante i izbjeglice

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti