Objavljeno: 22.03.2025.
Stručno usavršavanje djelatnika katoličkih škola o temi “Cjeloviti rast osobe” održano je u subotu 22. ožujka 2025. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Domaćin stručnog skupa bilo je povjerenstvo Zagrebačke nadbiskupije za katoličke škole i predškolske ustanove u suradnji sa srednjim i osnovnim školama u Zagrebačkoj nadbiskupiji (Prva katolička osnovna škola u Gradu Zagrebu, OŠ Dominik Savio, OŠ Ružičnjak i OŠ Lotrščak). Na skupu je sudjelovalo više od 300 djelatnika katoličkih škola iz Rijeke, Pazina, Zagreba, Varaždina, Siska, Virovitice, Novske, Požege, Slavonskog Broda i Osijeka.
Na početku skupa okupljene je uime Zagrebačke nadbiskupije pozdravio pomoćni biskup mons. Ivan Šaško koji je istaknuo pojam cjelovitosti. “Cjelovitost, cjelina, integralnost, integriranje i integracije u sadašnjemu trenutku društvenih promjena zvuče poput nade u ostvarivanje cilja koja se suočava s neobičnom čežnjom, razapetom između traganja za izgubljenim i naslućivanja budućega. Za nas kršćane ta je slutnja učvršćena pouzdanjem i nadom utemeljenom na Objavi punine, ispunjenosti i potpunosti, za koju smo stvoreni, na koju smo pozvani i koja nam je darovana u Isusu Kristu.”
“Došao sam vas pozdraviti i zaželjeti od Gospodina da vas čuva u cjelovitosti, da vam pomaže rasti, da budete osobe, više nego što izvorno govore riječi persona i individuum. Mi nismo samo uloga, nositelji neke krinke (prosopon); mi nismo samo pojedinci u smislu nedjeljivosti (in-divisum). Mi kršćani smo jedinstveni kao ljudi po stvorenosti, ali smo u Kristu djeljivi drugima; dakle mi smo i individuae i dividuae”, poručio je biskup Šaško.
Nakon biskupa pozdrav je, uime v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislava Paljka, uputila viša savjetnica za vjeronauk dr. sc. Gordana Barudžija, koja je govoreći o istraživanju o neopravdanim izostancima podsjetila kako katoličke srednje škole imaju manje izostanaka. “U katoličkim školama veća se pozornost pridaje odgoju i obrazovanju učenika. (…) U katoličkim školama očito je veliki naglasak na odgojnoj dimenziji.” Zaželjela je svim sudionicima da dobiju osnaženje kako bi kao djelatnici bili cjeloviti osobe, ali “kako bi i učenici postali cjelovite osobe zaslužno vašim radom.”
Okupljenima se obratio i preč. Ivica Žuljević, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke škole HBK, kazavši kako se “danas želimo usidriti u Krista. On je naš učitelj, pedagog, polazište s kojeg crpimo snagu. Budući da je Krist najbolji odgojitelj, i mi želim dati posebnu važnost odgoju u katoličkim škola”, poručio je preč. Žuljević i zahvalio svima na dolasku u Zagreb te zaželio plodonosan rad.
Prvo predavanje održala je psihoterapeutkinja Maja Jakšić o temi “Zahvalnost na putu prema svetosti”. Naglasila je kako je zahvalnost je naučena navika. “Istraživanja pokazuju da su ljudi koji su zahvalni zadovoljni, sretni ljudi – oni koji su usredotočeni u životu na ono što imaju, a ne mrmljaju zbog onoga što nemaju – to je taj faktor sreće. Istraživanja govore da je svjesna, svakodnevna zahvalnost jako dobra za čovjeka. Znanstveno je dokazano da sve dimenzije čovjeka imaju koristi od toga.”
Podsjetila je kako je zahvalnost stav, a “u poteškoćama, kada je teško biti zahvalan, dobro nam dođe navika koju smo stekli u mirnim vremenima. Ujutro i navečer su osobiti trenuci kad je mozak čovjeka najprijemljiviji za usvojiti novu misaonu naviku”, kazala je i potaknula okupljene da zahvaljuju Bogu za dar života, bez obzira na okolnosti.
“Bolna iskustva daju nam najveće životne lekcije. Ne učimo kad nam je ugodno i lijepo; u tome imamo lijepu emociju. Sve životne uvide i lekcije dobili smo u našim najtežim trenucima života. Teški životni trenuci doveli su nas do potrebnoga i onoga što smo naučili o životu, puno više od lijepih trenutaka”, zaključila je psihoterapeutkinja Jakšić.
Dr. don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, izlagao je o temi “Suradnja unutar školskog kolektiva”. Naglasio je kako je “dobro drugoga koje se sagledava u perspektivi spasenja i vječnog života kršćanski poziv i unutar kolektiva katoličke škole. Na zemaljskom putu ne postoji “savršeni kolektiv”; on je uspješan onoliko koliko su pojedinci unutar njega svjesni vlastite vjere i svog evangelizacijskog poslanja. Isusova blizina u ljudskom djelovanju, pa i unutar kolektiva vjerske ustanove, garancija je specifičnosti koju pružaju katoličke škole i njezini djelatnici. Iskrivljenim i subjektivnim poimanjem katoliciteta izvan i unutar škole dolazi se do nesporazuma, a ispravan put sazrijevanja i rasta u osobnoj vjeri čini naš kolektiv ispravno katoličkim. Nijedan kolektiv na svijetu nije imun na različite izazove, a posebnost katoličkoga nalazi se u činjenici da se izazovima pristupa s pozicije Evanđelja.”
Podsjetio je kako je i sam Krist odabrao 12 suradnika: “Isus je odabrao različite ljude. Prije nego će odabrati apostole, Isus moli za one koje bira, kaže Luka evanđelist. Zna da neće samo poslovno surađivati, nego će Isus živjeti s njima. Apostoli su različiti po svojim osobnostima, jaki su na riječima, a kukavice su bili na Veliki petak. Predstavljaju toliko različitih pogleda na svijet. Bili su i nestabilni. Tri godine živjeli su s Isusom, a ništa nisu bili naučili, pa i kad im se Isus ukazao nakon uskrsnuća. Bili su obični ljudi, ribari, zeloti. A apostoli su zaslužni što se evanđelje proširilo po cijelom svijetu, osobito nakon Duhova, kad su dobili snagu odozgor. U početku se ne može govoriti o kolektivu apostola kao onima koji su mogli i imali toliko snage znanja i vještina da bi ostvarili i proširili evanđelje kao zajednički cilj. Tek kad su se osobno susreli s Bogom, kad su osobno doživjeli Boga, onda su bili odraz vjere i svoje uspješne suradnje.”
Središnji događaj skupa bilo je svečano misno slavlje koje je predvodio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca.
U homiliji je pozvao okupljene da budu autentični odgajatelji mladih u vrlinama. “Odgoj za vrline temelj je svakog zdravog odgoja, ali traži samoodgoj, stalnu formaciju i preispitivanje samih sebe u svjetlu istine. Odgajati za vrline u katoličkim školama znači poučavati i živjeti kreposti koje oblikuju cjelovitu osobu u svjetlu evanđeoskih vrijednosti: iskrenost i poštenje, kako bi naša riječ uvijek bila istinita, a djela prozirna i dosljedna; pravednost i poštovanje prema svakome, neovisno o razlikama, jer u svakom čovjeku prepoznajemo sliku Božju; odgovornost i marljivost, kako bismo vjerno izvršavali svoje obveze i bili pouzdani bližnjima; te solidarnost i nesebična ljubav, koja nas potiče na spremnost pomaganja, dijeljenja i brižnosti, osobito prema onima koji su najslabiji i najpotrebniji.”
Nadbiskup Kutleša istaknuo je da moli Gospodina “da izlije svoga Duha Svetoga na sve vas: da vam podari mudrost u poučavanju, marljivost u napredovanju, strpljivost u kušnjama i radost u zajedništvu. Neka u vašim srcima uvijek gori ljubav prema Istini i neka vas štiti zagovor Blažene Djevice Marije koju zazivamo kao Prijestolje Mudrosti i kao učiteljicu i majku u „nazaretskoj školi“ Isusova djetinjstva.”
Po završetku misnog slavlja uslijedio je zajednički ručak, nakon kojeg su, u završnom dijelu programa, djelatnici u prostorima Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali na radionicama ”Moj osobni rad i rast u katoličkoj školi” koju je pripremila i vodila Ana Matković, psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi, a u čijoj je izradi sudjelovala i Petra Dobrinić, psihologinja u OŠ “Dominik Savio” u Zagrebu.
Skup je zaključen u popodnevnim satima zajedničkom molitvom.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
