Zagrebačka nadbiskupija – Tumačenje grba manje bazilike svetoga Josipa u Karlovcu

Na redovitom mjesečnom vjeronauku za odrasle u Župi Blažene Djevice Marije Snježne u ponedjeljak 26. siječnja 2026. godine mons. Antun Sente, župnik i rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, izložio je značenje dobivanje naslova manje bazilike za jednu crkvu, prezentirajući značenje bazilike u starih Rimljana, tijekom povijesti te u Katoličkoj crkvi danas. Opisao je proces traženja naslova manje bazilike te značenje za Josipovo svetište, kao i za grad Karlovac. Tom je prigodom predstavio grb manje bazilike i Nacionalnog svetišta svetog Josipa kojega je izradio preč. mr. sc. Tomislav Hačko, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. Ujedno im je prezentirao i različite inačice grba koje će se koristiti u različitim promotivnim materijalima.

Liturgijska proslava dobivanja naslova manje bazilike za Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu bit će u subotu 14. ožujka 2026. godine na misnom slavlju koje će u 11 sati predvoditi mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Ujedno je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim odazivom donatora koji žele sudjelovati u izradi Svetih vrata kao novog prepoznatljivog znaka Bazilike i Svetišta, koja bi trebala biti dovršena i postavljenja do liturgijske proslave imenovanja Bazilike. Riječ je o Svetim vratima od bronce akademskog kipara Petra Dolića koja će u sebi sadržavati pergamenu s prigodnim tekstom i imenima donatora.

Tumačenje grba manje bazilike svetoga Josipa u Karlovcu
 
U središtu plavoga štita nalazi se prikaz zlatne šestokrake zvijezde u čijem se središtu nalazi srebrni cvijet ljiljana. U periferiji grba nalaze se uobičajene sastavnice koje upućuju da grb pripada manjoj bazilici: ukršteni zlatni i srebrni ključ te ponad štita umbraculum.

Plava boja štita sa zlatnim obrubom upućuje na Domovinu na nebesima i svetoga Josipa, čuvara i zaštitnika Republike Hrvatske. Tako onda i plava boja simbolizira mir, sigurnost i povjerenje. Plava boja simbolizira Blaženu Djevicu Mariju. Župa na čijem se području nalazi bazilika i Nacionalno svetište svetog Josipa ima zaštitnicu Blaženu Djevicu Mariju Snježnu, na Dubovcu.

U središtu štita nalazi se poznata šestokraka karlovačka zvijezda koja ujedno upućuje i na porijeklo svetoga Josipa – iz plemena Davidova. Isto tako, čitana s još dodatnih manjih šest krakova simbol je dvanaestorice apostola čime se želi označiti i vjera u jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu. Broj 12 isto tako simbol je punine i savršenstva za čime i težimo tijekom ovoga života ostvarujući Gospodinov nalog da budemo savršeni kao što je savršen Otac naš nebeski.

U središtu zvijezde nalazi se srebrni ljiljanov cvijet, tradicionalni simbol svetoga Josipa te kreposti čistoće i čvrstoće. Isto tako, pektoral (prsni križ) bl. Alojzija Stepinca, kojeg je nosio tijekom zatočeništva u Krašiću, bio je ukrašen upravo ljiljanima. Tako se i kroz ovaj motiv na zgodan način povezuju sveti Josip i bl. Alojzije koji je gorljivo promicao ideju osnivanja nacionalnog svetišta svetoga Josipa i kojem se gorljivo utjecao u zagovor. Srebrni ljiljanov cvijet možemo prepoznati i kao snježnu pahuljicu koja nas podsjeća na snježnu Gospu, zaštitnicu dubovačke župe, na čijem se prostoru nalazi bazilika i Nacionalno svetište svetog Josipa.

Čitan u cijelosti grb upućuje i na Svetu Obitelj: ljiljan (sv. Josip), zvijezda (Presveta Bogorodica) te plava boja, kao boja neba (Gospodin).

Ispod štita nalazi se ispisano geslo na latinskom jeziku: „Ite ad Joseph“, odnosno „Idite k Josipu“, čime i sam grb potiče svakog čovjeka dobre volje da se utječe u svojoj potrebi sv. Josipu.

Uz katedralne i župne crkve unutar jedne zajednice nalaze se i druge crkve koje imaju osobitu važnost bilo za liturgijski, bilo za pastoralni život. Takve crkve papa može počastiti naslovom manje bazilike, čime se označava i njihova posebna povezanost s rimskom Crkvom, ali i papom. Zbog toga se u pozadini štita i nalaze papinski simboli, to jest ukriženi ključevi.

U pozadini štita nalazi se još i umbraculum (kišobran) koji se u manjim bazilikama nalazi s desne strane glavnog oltara, a otvara se samo prilikom papina posjeta bazilici. Umbraculum je ukrašen crveno-zlatnom bojom, tradicionalnim papinskim bojama koje datiraju još iz 13. stoljeća.