Objavljeno: 10.05.2025.
Povodom izbora 267. poglavara Katoličke crkve, pape Lava XIV., zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i član Dikasterija za biskupe, kojeg je do smrti pape Franje vodio kardinal Robert Francis Prevost, odnosno novi papa Lav XIV., dao je intervju za Laudato TV.
Tko je novi papa Lav XIV.? Što možete reći o njemu s obzirom na to da ga osobno poznajete?
Rekao bih čovjek molitve i čovjek koji je vrlo ponizan. U razgovorima na susretima, mogao sam primijetiti, čovjek koji govori kada treba, ali onda kaže bit. Budući da vidimo taj njegov matematički i pravnički mens, vrlo dobro sažima i ulazi u bit stvari, u ono što je bitno o nekom argumentu o kojem se raspravlja.
Poveznica između Vas i novog Pape jest to što je on do smrti pape Franje obnašao službu prefekta Dikasterija za biskupe čiji ste član bili. Na određeni ste način surađivali. Išli ste u Rim na sastanke. Razgovarali ste s njim. Čime se Dikasterij za biskupe konkretno bavi?
Glavna je njegova svrha imenovanje biskupa. Talijani to u šali kažu ”fabrica dei vescovi”, to jest ”tvornica gdje se proizvode biskupi”. Ona radi kad biskup umre. Ili, kad biskupsko mjesto ostane prazno, obavještava nuncijaturu da pokrene u prvom redu informativni postupak. Onda nuncijatura obavi informativni postupak i ustanovi se koja su tri imena koja su dobila najviše glasova. Slijedi istražni postupak gdje svećenici i biskupi dobivaju pitanja na koja trebaju odgovarati. Onda se vidi zadovoljavaju li ti kandidati uvjete da mogu postati biskupi. Ako ne, onda ne mogu proći, ako da, onda se kreira jedna ‘terna’, što znači ‘tri imena’ i šalje se upravo u Dikasterij za biskupe gdje je dosad novi Papa bio prefekt. Tamo se pregledava je li procedura poštovana i je li sve u redu.
Ako je sve bilo u redu, određuje se jedan ‘ponens’ koji izlaže plenarij na koji dođe 30 kardinala i biskupa i gdje se raspravlja o svakom kandidatu. Nakon toga sažima se mišljenje, zaključak i preporuka Svetom Ocu koji bi onda imenovao onoga tko je predložen. Papa je slobodan odlučiti koga će imenovati. Upravo taj prefekt (op. autora sadašnji papa Lav XIV.) bio je ključan. On je koordinirao rad cijele kongregacije gdje ima 30 djelatnika, a zadužena je za 2000 biskupija u svijetu, osim za one za koje je zadužen Dikasterij za evangelizaciju naroda i Dikasterij za Istočne crkve. Prati se rad biskupa, njegovo djelovanje, njegovo pastoralno upravljanje nekom biskupijom i sve ono što je vezano uz biskupa i biskupiju. Upravo se na tim sastancima raspravljalo i otvarale su se različite teme koje su se odnosile na kompetenciju toga biskupa.
Možda su ga upravo zato prepoznali kardinali? Novi Papa pratio je što se događa u svijetu, komunicira s biskupima, birao je biskupe, a sve je to povezano i umreženo. Možda su ga kardinali prepoznali kao čovjeka dobrih kooperativnih sposobnosti.
Ja bih rekao i to, ali s druge strane, on je bio general augustinskog reda, putovao je po cijelom svijetu. Osim toga, bio je prefekt Dikasterija za biskupe. Biskupi iz cijelog svijeta i kardinali dolaze na taj Dikasterij, ja bih čak rekao za vrijeme posjeta ‘ad limina’ svi su biskupi obvezni doći i proći kroz dikasterij i raspravljati o različitim pitanjima, ali s druge strane, kad pogledamo gdje se održavaju sastanci za imenovanje biskupa, redovito su prefekti gotovo svih dikasterija, iz različitih kontinenata kardinali koji svakih 15 dana dolaze na rasprave. To je doprinijelo tomu da ga više kardinala upozna, nego nekog kardinala koji je biskup jedne biskupije koji nema toliko puno kontakata s različitim mjesnim Crkvama.
Može se reći da je na jedan način ostvaren kontinuitet s papom Franjom s obzirom na to da je novog papu Lava XIV. za kardinala kreirao upravo njegov prethodnik.
Ja bih rekao da je kontinuitet svakog pape poseban. Svaki papa donosi nešto posebno Crkvi, upravo Duh Sveti preko kardinala izabere papu koji je najpotrebniji našem vremenu. Ako pogledamo novog papu Lava XIV., možda i po njegovu imenu, u njegovu prethodniku Lavu XIII. vidimo čovjeka koji je bio reformator i koji je imao velikih problema i velike enciklike. Pisao je o modernizmu, protivio se komunizmu, kapitalizmu, pitanju masona, a posebno je naglašavao socijalni nauk Katoličke crkve. Ovdje je vrlo važno naglasiti, ne da se on bavio samo socijalnim naukom, on je vidio da je kapitalizam izrabljivao te djelatnike i radnike. I trebala je Crkva nešto učiniti. I zato je napisao encikliku ”Rerum Novarum” (hrv. ”O novim stvarima”) da bi upravo pokazao što je socijalni nauk Katoličke crkve. S druge strane, bio je svjestan da kršćani, katolici trebaju biti u svijetu, ali oni nisu od svijeta. Ako se prilagode svijetu i ako budu od svijeta, što će ponuditi? Upravo je on naglašavao, i poznata je njegova molitva arkanđelu Mihaelu, borbu protiv zla. Zato naglašava da je čovjek slobodan ne činiti što hoće, nego činiti dobro, a izbjegavati zlo.
Mi u današnjem svijetu vidimo da je sloboda činiti što želimo. I zato je vrlo važno ovdje napraviti tu distinkciju, a papa, kako Lav XIII. tako i Lav XIV. kao njegov nasljednik po imenu, naglašava tu duhovnu dimenziju da mi kršćani, biskupi i svećenici trebamo biti duhovne osobe i u prvom redu brinuti se za spasenje duša svojih vjernika. A kako ćemo to učiniti? Vjerujući u polog koji je ostavio Isus Krist, u Evanđelje, ali isto tako sakramentalnim životom. I kao takvi, kad smo duhovno osposobljeni, možemo svijetu donijeti nešto. Ako mi ne možemo ništa dati, onda ne vidim kako ćemo biti kvasac svijeta. Zato je vrlo važna njegova poruka što je izabrao ovo ime Lav XIV., da bi nas možda vratio u vrijeme kraja 19. i početka 20. st., u vrijeme kada su bile velike reforme i kada je na poseban način bila borba za pravovjerni narod u Katoličkoj crkvi.
Je li Vas iznenadio brzi izbor novoga pape? Govorilo se da su kardinali razjedinjeni, da ima mnogo mladih i novih kardinala koje je imenova papa Franjo, no ipak je išlo dosta brzo.
Novinari uvijek možda stvore veliku napetost. Ako pogledamo povijest konklava, vidjet ćemo da je u prosjeku uvijek bilo potrebno 4 ili 5 krugova glasovanja, odnosno 2 ili 3 dana. Ja sam očekivao izbor, i ne samo da sam očekivao, molio sam da upravo taj izbor bude na rođendan našeg blaženika Alojzija Stepinca. Zato mi je vrlo drago što smo sada uputili poruku mi, hrvatski biskupi. Upravo smo to naglasili i to vidimo kao jedan Božji znak. Vjerujemo da je i Alojzije Stepinac imao u svemu tome svoga udjela. Naše je moliti, a s druge strane, Bog će providjeti na načine na koje mi ne možemo niti sanjati niti očekivati.
Gdje Vas je dočekala vijest da imamo novog Papu i kako ste reagirali kada ste čuli da je čovjek kojeg poznajete i kojeg ste susretali izabran za poglavara Katoličke crkve?
Jučer sam bio u Splitu. Vijest me je dočekala ovdje u Zagrebu u pripremi za današnji simpozij o 25. godišnjici međubiskupijskih sudova u Zagrebačkoj metropoliji. Normalno, kad poznajete čovjeka i kad ste surađivali s njim, onda vam je nekako posebno drago. Kad Bog vidi neke osobe i kad vidite neku kvalitetu, njegov život i njegov način djelovanja, onda vam je upravo drago da je ta osoba došla na čelo Katoličke crkve kao što je novi papa Lav XIV.
Koliko on poznaje Crkvu u Hrvata, Hrvatsku kao takvu, hrvatski narod? Ima li nekih dodirnih točaka osim toga što je na neki način surađivao s Vama?
On je rođen u Chicagu. Svi znamo da tamo ima mnogo Hrvata. Sam nadbiskup Chicaga je kardinal Cupić. Dosta mi je puta spominjao da poznaje neke Hrvate iz Chicaga, a s druge strane, on vrlo dobro poznaje situaciju. Jer kad se priprema teren, kad se bira biskup, obično se prikaže situacija u toj državi, situacija biskupije o kojoj se radi. Iščitavajući te stvari, mislim da vrlo dobro poznaje situaciju, kako političku tako i crkvenu.
Možemo li očekivati njegov posjet Republici Hrvatskoj ili će, kao i njegov prethodnik, papa Franjo, nastaviti posjećivati zemlje gdje su katolici manjina ili ugroženi?
Ne mogu reći što će Papa učiniti, ali vjerujem i nadam se da će on posjetiti Hrvatsku i da će nama svima biti zadovoljstvo da on dođe u Hrvatsku, da ga možemo ugostiti kao Petrova nasljednika i da mu možemo iskazati ljubav i poštovanje.
Što je nama vjernicima sada činiti? Trebamo moliti za novog poglavara.
Treba moliti za Papu i treba Papu voljeti i poštovati. Ne očekivati od njega da će raditi ono što mi želimo. Mi svi dobro znademo da očevi i majke ne će učiniti ono što od njih očekuju djeca. Mislim da trebamo poštovati odluke i ono što čini Sveti Otac. Jer on gleda s višega neke stvari koje mi često ne možemo razumjeti. Ja vjerujem da će ovaj Papa u tradiciji Lava XIII. voditi Crkvu sigurnim stazama, da ne će odlaziti ni u progresivne struje ni u konzervativne, nego će biti jedan katolički papa koji će ploviti sigurnim morima ovoga svijeta. U pravo mi to tražimo od njega i mislim da će on upravo takav biti. Poznavajući njegov način razmišljanja, mislim da bismo trebali biti sigurni pod njegovim vodstvom.
