Objavljeno: 05.06.2025.
Četvrti u nizu susreta pod nazivom Teološko-pastoralni razgovori na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (TPR) održan je 4. lipnja 2025. godine o temi “Papa u srcu Crkve. Povijest, izbor i suvremeni izazovi”. Bio je to zadnji susret u ciklusu TPR-a u tekućoj akademskoj godini prije ljetne stanke. Susret je okupio više od trideset zainteresiranih osoba, profesora s KBF-a, studenata, bivših studenata, tj. sadašnjih vjeroučitelja i vjeroučiteljica, redovnica i ostalih sudionika. Moderator ovoga susreta bio je doc. dr. sc. Ante Bekavac s Katedre moralne teologije KBF-a u Zagrebu, a uvodničari prof. dr. sc. Slavko Slišković s Katedre crkvene povijesti, izv. prof. dr. sc. Branko Murić s Katedre fundamentalne teologije i Antonia Hrvatin Roth, urednica programskog odjela Religija HTV-a.
Na početku susreta moderator je najavio pozdravni govor koji je, uime o.d. dekana KBF-a prof. dr. sc. Marija Cifraka, održao o.d. prodekana za financijsko-organizacijska pitanja izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski. Nakon njega, nazočnima se s nekoliko pozdravnih riječi obratila i prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić uime programskog i organizacijskog odbora. Nakon pozdravnih govora, moderator je najavio izlaganje prof. Sliškovića kao prvoga uvodničara.
Prof. Slišković svoje je uvodno izlaganje započeo s povijesnim činjenicama vezanima za izbor pape još od vremena prve Crkve. Naglasio je potom razlike u službenom nazivlju za Rimskoga biskupa i onome koje se koristi na više neformalan način. Istaknuo je važne povijesne činjenice vezane za utjecaj političke moći na crkvena sjedišta u kasno-rimskom, ali i kasnije u vremenu srednjega vijeka. Politička moć nastojala je imati upliva i u izboru pojedinih Papa. Uvodničar se osvrnuo i na tadašnja odmjeravanja Pape u odnosu na carigradskog patrijarha i obrnuto. U kratkome, ali vrlo živopisnom predavanju uvodničar je osvijetlio i cijeli niz drugih činjenica vezanih za izbore Papa kroz povijest, a među zaključnim je tvrdnjama osobito istaknuo važnost izbora Pape kao najstarijeg oblika izbora poglavara u Crkvi.
Drugi uvodničar izv. prof. Murić u svome se izlaganju najprije zaustavio na kraćem opisu povijesnog i društveno-pastoralnog konteksta početka suvremenog papinstva koje se na simbolički način može pratiti od Pija IX. Kontekst je to propasti Papinske države i I. vatikanskog sabora u kojemu se kristalizira tema papina prvenstva i nezabludivosti u novijem vremenu, ali i cijeli niz teoloških pitanja vezanih za isto. Uvodničar je potom posebice apostrofirao kasniju ulogu Ivana XXIII. i II. vatikanskog sabora koji će iznjedriti suvremeniji način shvaćanja odnosa Pape i biskupâ, što se na određeni način može promatrati kroz sintagmu prvi među jednakima. Profesor Murić zatim je istaknuo nekoliko činjenica i dokumenata vezanih za pontifikate papa od Pavla VI. do pape Franje, s posebnim osvrtom na pokušaje teoloških ekumenskih produbljivanja razumijevanja papinstva, kao i najnovijih sinodalnih pristupa u ostvarivanju papine službe.
Treća uvodničarka Hrvatin Roth svoje je živo i zanimljivo izlaganje održala na način evociranja novinarske nazočnosti prilikom posljednjih nekoliko izbora papa. Istaknula je važnost tih događaja ne samo za katolike već i za sve druge zainteresirane ljude. Posebice se osvrnula na opis osjećaja „Sede vacante“, tj. „prazne Stolice“ neposredno nakon papine smrti, kao osjećaja praznine za cijelu Crkvu. Uvodničarka je na živopisan način posvjedočila novinarsko iskustvo rada u vrijeme izbora Pape, ali pritom upozorila i na neke probleme koji sa strane novinara prate isti, kao što je problem senzacionalizma. Svoje je izlaganje završila s nekoliko prisjećanja na sprovod pape Franje.
Nakon zanimljivih izlaganja troje uvodničara razvila se zanimljiva diskusija. Nekoliko je nazočnih postavilo više zanimljivih pitanja na koja su uvodničari odgovorili na način dodatnih pojašnjenja vezanih za teme izlaganja. Teološko-pastoralni razgovori u novome će se ciklusu nastaviti na jesen.
Prof. dr. sc. Nikola Vranješ
