Dosta puta su se susreli i nadbiskup ga je definirao kao čovjeka koji govori samo kad treba. Podijelio je iskustva s plenarnih sastanak u Dikasteriju za biskupije, kada bi nakon rasprava govorio tadašnji prefekt Prevost koji je uspijevao sažeti razmišljanja i izložiti i sve ono što ostali možda nisu u tome trenutku mogli ili nisu znali vidjeti.
Iz prvog nastupa Lava XIV. nadbiskupu se svidjelo što se pokazao kao čovjek duboke pobožnosti, samozatajan i tih.
Simboliku pronalazi u izboru imena Lav XIV. „Poznavajući njega, a još simboličnije iz izbora imena, važno je zapaziti da je prethodnik Lav XIII. bio vrhunski intelektualac. U njegovo vrijeme pojavljivale su se modernističke, komunističke, kapitalističke, masonske ideje. On je želio postaviti granicu, približiti se običnom čovjeku i njegova socijalna enciklika ‘Rerum novarum’ i ostalo što je činio trebali su pomoći konkretnom čovjeku. Ali, kako pomoći? Mi moramo izgraditi sebe kao duhovne osobe. Važno je znati granicu. Crkva, čovjek kršćanin treba biti u svijetu, a ne od svijeta. Ako se ponašamo kao i svi drugi ljudi, što mi možemo ponuditi? Samo ćemo biti jedni od istih. To je ime vrlo važna poruka da se trebamo baviti socijalnim problemima, pomagati čovjeku, ali je najvažnije da Crkve nema bez duhovne dimenzije. I sama svrha Crkve je spasenje duša“, rekao je nadbiskup.
Primijetio je da su se na Zapadu mnoge Crkve orijentirale samo na socijalna pitanja i da su izgubile duhovnu dimenziju. „Tu nastaje veliki disbalans i postavlja se pitanje smisla tih Crkava. I vidimo zatvaraju se mnoge crkve jer nema duhovnoga, a današnji čovjek traži duhovnost“, dodao je mons. Kutleša.
„U izboru imena kod novog Pape vidim naglasak na bitnome za kršćanina i Crkvu, a da se ne izlazi iz svijeta, nego bude u svijetu kao kvasac koji će doprinijeti da ovaj svijet raste i bude bolji. Lav XIII. isticao je da čovjek treba biti slobodan za činiti dobro. Poznavajući Lava XIV. vjerujem da će nastaviti u tome kontinuitetu onoga što je danas važno i potrebno za Katoličku Crkvu i za cijeli svijet“, ocijenio je nadbiskup.
„Ako u duhovnost, molitvi, pobožnosti i na koljenima i u klanjanju izgradimo svoj život, onda može puno ponuditi svijetu“, zaključio je.
Nadbiskup je istaknuo da je Lav XIV. uz svu izobrazbu i dosadašnje službe i crkveni pravnik, a kako je rekao, kanonisti su ljudi koji žive u realnosti. „Mislim da neke stvari treba postaviti na pravo mjesto, biti čovjek ni progresivan ni konzervativan nego biti čovjek Crkve. Ne samo se približiti čovjeku, ali i to. Važno je da Papa želi da čovjek bude na prvom mjestu, ali u duhovnom, a tek potom u socijalnom i svakom drugom pogledu. Papa i katolici trebaju govoriti o ekologiji, ali to nije bit Crkve. Dapače, i mi želimo živjeti u čistom svijetu. Bog je stvorio svijet i trebamo se za njega brinuti. O tome treba govoriti, ali važan je povratak na spasenje duša“, primijetio je mons. Kutleša.
Vjernike u Hrvatskoj nadbiskup je pozvao da prihvate Papu i da ga vole jer je on Božji dar katolicima. „Mislim da je Duh Sveti nadahnuo kardinale da ga izaberu i to ćemo vjerujem tijekom vremena vidjeti i osjetiti“, rekao je.
„Papa je Kristov namjesnik i Petrov nasljednik, dan nam je kao simbol jedinstva. Možda ne treba gledati u njemu u kojem smjeru i kako, nego da je on Božji dar današnjoj Crkvi“, rekao je.
Nadbiskup je istaknuo da Papi treba izražavati ljubav i poslušnost. „Ne mora značiti da se mi moramo uvijek u svemu slagati. Trebamo se prilagoditi i gledati iz njegovog konteksta. I sam znam da kad se donose neke odluke drugačije je gledati iz baze, a drugačije je gledati s vrha. Drugačije gleda roditelj neke stvari, a drugačije gledaju djeca. Kad imate cjelovitu sliku onda je možda drugačije“, pojasnio je.
Zagrebački nadbiskup je tadašnjeg prefekta Dikasterija za biskupe kardinala Prevosta pozvao da dođe 2026. slaviti misu na svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata i održi Lectio magistralis na Hrvatskome katoličkom sveučilištu i on je, prema riječima mons. Kutleše, vrlo rado upisao termin u svoj rokovnik.
Najavio je da će Papu prema ustaljenoj proceduri pozvati u Hrvatsku, rekavši u šali: „Budući da je obećao doći kao kardinal, sad to obećanje treba izvršiti kao Papa. To bi nam bila velika radost“.
U Dikasteriju za biskupe s novim Papom radila su dvojica Hrvata: podtajnik Dikasterija, svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije mons. Ivan Kovač te svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Ilija Dogan.
