Objavljeno: 22.10.2025.
Dan Sveučilišnog odjela za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta obilježen je u srijedu 22. listopada misnim slavljem u Sveučilišnoj kapelici, dodjelom odjelnih priznanja i odjelnim znanstvenim skupom u dvorani “Blaženi Alojzije kardinal Stepinac”.
Euharistijsko slavlje predvodio je profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu fra Ante Vučković u koncelebraciji s izv. prof. dr. sc. Richardom Pavlićem sa Sveučilišne katedre za teologiju i sveučilišnim kapelanom vlč. Branimirom Jagodićem.
Fra Vučković u svojoj je homiliji istaknuo: “Vama je dano mnogo, mnogo više nego drugima, a odgovornost za ono što vam je dano je velika i važna. Ta odgovornost nije u prirodi strašna, već ispunjava i na vama je važna zadaća. Evanđelje nam govori o dva načina ophođenja s darovima koje smo dobili: možemo biti kao sluge, koji imaju nekoga kome zahvaljuju za svoje darove, a u poziciji smo osobe koja u pravo vrijeme, na pravi način, čini ono što je od nje zatraženo. Drugi način isto govori o sluzi, ali o onome koji zaboravlja gospodara, koji ga zaboravlja – sam se ponaša kao gospodar, radi u svojim interesima, stvara nered, okružen je svađama i napetostima. Opasnost i napast sebeljublja stvarna je u akademskom svijetu – pojedinci institucije pokušavaju koristiti samo za svoj napredak. Zato je iznimno važan odabir načina našeg ophođenja prema darovima koje smo dobili, a trebamo odabrati put prvoga sluge u svemu što radimo”, zaključio je fra Vučković.
Proslava je nastavljena u dvorani “Bl. Alojzije kard. Stepinac”, a prisustvovali su državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vedrana Šimundža Nikolić; posebni savjetnik Ministrice kulture i medija dr. sc. Ivica Poljičak; ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković; predstavnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstojnik Instituta religijskih znanosti izv. prof. dr. sc. Denis Barić, pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju prof. dr. sc. Fra Ivan Karlić, izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić; s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Mihaela Vranić; izvršna direktorica CroAI – Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Lorena Barić; predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković; župnik i upravitelj župe i rektor bazilike na Svetom Duhu fra Ivan Marija Lotar, OFMConv.; voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vilček Novački, OFMConv.; pročelnici Sveučilišnih odjela, dekani i prodekani fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta; profesori i vanjski suradnici Sveučilišnog odjela za sociologiju te studenti, alumniji, prijatelji Odjela i suradnici s drugih znanstvenih institucija.
Uime HKS-a okupljenima je dobrodošlicu poželio prorektor za organizaciju i poslovanje i prvi pročelnik Odjela prof. dr. sc. Gordan Črpić: “Jedna od prve tri dopusnice koje je Sveučilište dobilo i kojim je omogućeno njegovo djelovanje bila je dopusnica za prijediplomski i diplomski studij sociologije još 2008. Mi koji smo radili na tom programu toliko smo se zaljubili u taj studij da smo bili uvjereni kako će ga učenici odmah prepoznati kao najboljeg te smo postavili takve kriterije da na ljetnom roku od 230 prijavljenih kandidata nitko nije upisan. Na jesenskom roku vratili smo se u stvarnost, upisali 43 studenta i počeli s radom. Zašto smo se toliko zaljubili u program? Sastavljajući studij gledali smo što je dobro na postojećim studijima, a što bi trebalo mijenjati te kako izgledaju najbolji programi sociologije na svijetu. Zaključak? Naglasak je na struci, a samo 3-5 % generacija okreće se znanstvenom radu. Stoga smo željeli pružiti program koji će studente pripremiti za rad u širokom spektru novih poslova koje tada još nismo mogli niti predvidjeti. Početci studija bili su teški, a sada je on toliko standardno dobar da se teško prisjetiti istih”, zaključio je prorektor Črpić.
Pročelnica odjela izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić pozdravila je sve prisutne i predstavila aktivnosti Odjela iz prošle akademske godine. Posebno je istaknuta činjenica da su u potpunosti upisane kvote prijediplomskih studija sociologije te da su s radom krenula dva nova diplomska studija, a aktivnosti Odjela uključile su brojne okrugle stolove, ljetne škole, BIP programe, Erasmus+ razmjene, edukacije studenata o karijeri i zapošljivosti, suradnje s partnerskim tvrtkama i brojne druge.
U sklopu programa dodijeljena su priznanja studentima u tri kategorije: za najbolji akademski uspjeh, najbolji diplomski rad i u kategoriji za izniman izvannastavni angažman. Priznanje za najbolji akademski uspjeh ostvaren u prošloj akademskoj godini dodijeljeno je Neri Rašić za prvu godinu prijediplomskog studija s težinskim prosjekom ocjena 4.754; Ivani Maslać za drugu godinu prijediplomskog studija s težinskim prosjekom ocjena 4.729; Jeleni Hrgović za treću godinu prijediplomskog studija s težinskim prosjekom ocjena 4.450; Antoniju Treppi za prvu godinu diplomskog studija s težinskim prosjekom ocjena 4.750; Beati Bistrović za drugu godinu diplomskog studija s težinskim prosjekom ocjena 4.533.
Priznanje za najbolji diplomski rad dodijeljeno je Josipu Čunčiću za diplomski rad “Homo Matuzala: starenje i umiranje u vremenu nestarenja i neumiranja? Sociološko i etičko vrjednovanje transhumanističkih dokumenata” izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Jasne Ćurković Nimac i izv. prof. dr. sc. Ivane Brstilo Lovrić.
Priznanje za izniman izvannastavni angažman dodijeljeno je studentima Miji Vaclavek i Josipu Čunčiću koji su se istaknuli u volonterskome radu pri čemu su pridonijeli kvaliteti studentskog i akademskog života s posebnim naglaskom na poboljšanju studentskog standarda osoba s invaliditetom.
Dodijeljena je i posebna nagrada – tj. zahvala na razini odjela i Sveučilišta – prof. dr. sc. Stjepanu Kušaru koji je ostavio traga na brojnim generacijama, pobuđujući u njima interes za filozofijom, teologijom i sociologijom.
Program je nastavljen odjelnim znanstvenim skupom “Umjetna inteligencija i društvene promjene”. Održane su sesije “Umjetna inteligencija i društvo – svakodnevica, rad i znanost” i “Umjetna inteligencija i posthumanizam, etika i društvene nejednakosti”, unutar kojih je raspravljano na panelima “Korištenje umjetne inteligencije u svakodnevici hrvatskih građana”, “Utjecaj umjetne inteligencije na demografsku sliku i tržište rada RH”, “Uloga umjetne inteligencije u znanstvenim istraživanjima”, “Koncepcije poslijeljudskih života”, “Prema posthumanom društvu? Spremnost građana RH na tehnološku nadogradnju vlastitog tijela”, “Povjerenje u umjetnu inteligenciju (AI) i njezino prihvaćanje u hrvatskome društvu” te “Digitalna društvena nejednakost i generativna umjetna inteligencija”.
HKS
