Objavljeno: 28.05.2025.
Ženske redovničke zajednice u Hrvatskoj – stanje i izazovi
28. svibnja 2025.
Cijenjeni skupe, srdačno vas pozdravljam uime Hrvatske redovničke konferencije prema redoslijedu kako je nadbiskup Zdenko učinio. Srdačno zahvaljujem na Vašem odzivu na posjet Hrvatskoj, gdje ćete moći izbliza upoznati redovništvo na našim prostorima. Dopustite mi da vas ukratko upoznam s aktualnim stanjem ženskoga posvećenoga života u Hrvatskoj.
Hrvatska redovnička konferencija
Hrvatska redovnička konferencija nekoliko je puta mijenjala naziv i sastav zbog društveno-političkih zbivanja na ovim prostorima. Danas se rad Konferencije odvija se preko sljedećih povjerenstava: Povjerenstvo za predškolski odgoj u ustanovama koje vode redovničke zajednice, Povjerenstvo za trajnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za početnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih zajednica, Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost te Povjerenstvo za promicanje duhovnih zvanja.
Statistički podatci i rasprostranjenost
Redovnica u Hrvatskoj ima 2395 u 54 redovničke ustanove. Također je određeni broj redovnica iz hrvatskih zajednica prisutan u europskim zemljama, osobito na njemačkom govornom području, kao i u misijama na drugim kontinentima. Najveći dio aktivnih redovnica dolazi na tlo današnje Hrvatske u 19. stoljeću na poziv mjesnoga biskupa (Zagreb, Đakovo, Split) kako bi djelovale u područjima zdravstva i školstva. Nakon dolaska u Hrvatsku broj redovnica raste te mnoge zajednice dobivaju vlastitu provincijalnu ili vrhovnu upravu, odnosno sjedište u Hrvatskoj. Redovnice u potpunosti njeguju izvorne karizme što je i bio razlog njihova dolaska.
Bilo da je riječ o zajednicama čiji je povijesni osnutak bio unutar Hrvatske ili izvan nje, početkom 20. stoljeća dolazi do razvoja djelovanja te redovnice proširuju svoja djelovanja izvan Hrvatske. Odlaskom u misijska područja te radom u njima redovnice su utjecale na stvaranje tamošnjih zajednica i provincija u udaljenim zemljama Sjeverne i Južne Amerike, Oceanije i Afrike.
U Hrvatskoj su malobrojni, ali ipak postoje svjetovni instituti posvećenoga života.
Povijesna uvjetovanost
Njegovanje izvorne karizme u ženskim zajednicama bilo je moguće do 1945. godine i uspostave novoga društvenoga poretka kada vlasti zabranjuju vjerski utjecaj te posjedovanje privatnoga vlasništva. Kada govorimo o ženskom redovništvu, može se reći da nas je djelovanje bivšega socijalističkoga sustava više pogodilo nego muško redovništvo. Dok su redovnici mogli djelovati u pastoralu, redovnicama je dovedena u pitanje životna egzistencija. Kao i u ostalim europskim zemljama, redovnice su prema svojoj karizmi vodile vlastite bolnice, sanatorije, škole i odgojne zavode. Budući da su izgubile svoje vlasništvo i da im je zabranjeno djelovanje u društvu, uspjele su preživjeti jedino u pastoralu, uz uvjete koji su tada bili nametnuti.
Iz tih razloga dolazi do izjednačavanja svih ženskih redovničkih karizmi. Osim djelovanja u pastoralu redovnice su se bavile ručnim radom i čuvanjem djece te tako uzdržavale svoje zajednice. Takav pristup redovnicama i vrlo teški materijalni uvjeti zadržali su se od 1945. godine do uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj 1990. godine. Također su mnoge zajednice iskusile zabranu nošenja redovničke odore na radnom mjestu. Zapošljavanje redovnica u bolnicama bilo je vrlo rijetko te je bilo moguće samo zbog nedostatka određenoga kadra. Zanimljivo je da je odziv na duhovni poziv u tim godinama bio vrlo visok iako je unaprijed bio vrlo ograničen odabir budućega zanimanja.
Važnost i kulturni utjecaj ženskih odgojnih zavoda
Veliku ulogu u postavljanju temelja za odgoj i obrazovanje imali su tzv. odgojni zavodi ili domaćinske škole koje su vodile redovnice. Početkom 20. stoljeća teško se dolazilo do obrazovanja ženske mladeži. Takve ustanove omogućavale su opismenjavanje, obrazovanje, a mnoge su djevojke osjetile poziv za duhovno zvanje i postale redovnice. Može se reći da su ženski odgojni zavodi do 1945. godine uvelike utjecali na kulturnu strukturu i obrazovanje našega društva.
Klauzurne zajednice
Od klauzurnih redovnica prisutne su u Hrvatskoj klarise, benediktinke i karmelićanke. Vrlo je znakovit utjecaj klauzurnih redovnica kojih je danas u Hrvatskoj 187 u 17 zajednica. Neke klauzurne redovničke zajednice djeluju u kontinuitetu više stoljeća: benediktinke u Trogiru preko 960 godina, klarise u Splitu preko 700 godina. Nekada su njihovi samostani bili na periferijama naselja, a danas su ti samostani u središtima gradova. One svoju tišinu moraju živjeti u središtu gradske vreve. Višestoljetne zidine dijele ih od svijeta kojemu su poslane. Velika je posjećenost misa u njihovim samostanima.
Sadašnje stanje i izazovi
Devedesetih godina u Hrvatskoj započinje novi način djelovanja za redovnice. Nastavljajući rad s djecom, mnoge redovničke zajednice otvaraju katoličke dječje vrtiće. U školski obrazovni sustav ušao je vjeronauk, te je velik broj redovnica zaposlen u školama. Omogućeno je obrazovanje redovnica u svim strukama i na svim razinama, kao i stručno usavršavanje za djelatnosti koje su prisutne u zajednicama i koje su im potrebne.
Zahtjevnost vođenja zajednica usmjerava poglavarice k traženju rješenja za brojna pitanja postojećega stanja, vodeći računa o djelovanju na crkvenoj i društvenoj razini. Posljednjih godina obrađivane su sljedeće teme: predškolski odgoj, međusobno djelovanje i utjecaj početnoga i trajnoga odgoja, briga za zdravlje osobito ranjivih skupina, sinodalni hod, uređivanja radnih ugovora u pastoralu, pitanje zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja, poreza i ostalih pravnih akata važnih za pravni status redovničkih zajednica ili pojedinaca.
Pogled u budućnost
Život redovnica u Hrvatskoj danas je vrlo aktivan. Visoka starosna dob redovnica, kao i nizak broj novih duhovnih zvanja otežava svakidašnjicu. Unatoč navedenim podatcima, u svim apostolatima podcrtava se vrlo važna prisutnost redovnice u crkvenom i javnom životu. Ta otvorena potreba društva u Hrvatskoj za našom prisutnošću i djelovanjem stvara uvjete za promišljanja o budućnosti. Poticaje koje dobivamo od naroda trebamo znati protumačiti te primijeniti kako bismo odgovorili na znakove vremena. Ne postoji dobro ili loše vrijeme, nego samo ovo vrijeme u kojem živimo. Naše je da molimo i radimo, analiziramo i stvaramo s čvrstom vjerom i predanjem u Providnost.
Zahvaljujem na pozornosti!
